Poljoprivreda je samo jedan od alata ruralnog razvoja, a suština ruralnog razvoja je da se ožive ili da se sačuvaju ruralni prostori, da se sprečavaju migracije. Danas svi gradovi liče jedni na druge, a jedino ono što čuva identitet određenog naroda jeste njegovo selo. Ukoliko se očuva selo, očuvaće se identitet. Svi bismo da jedemo `leba, da dobro živimo, a da imamo neki identitet- to se mora brižljivo njegovati i razvijati samo uz dobru komunikaciju onih koji donose odluke, onih koji znaju i onih koji su na terenu, istakao je agronom Ratko Bataković iz Mreže za ruralni razvoj Crne Gore, kao saradnik u projektu„Agriscape&Me” - Obnova tradicionalnog poljoprivrednog pejzaža za održivu poljoprivredu, koji je predstavljen u Domu kulture „Ilija Marković“ u Gornjoj Lastvi.
Pozitivne primjere poljoprivrednog pejzaža u Lješanskoj i Riječkoj nahiji, u okolini Nikšića, Crmnici, Krtolima, na Luštici, Vrmcu, Gornjoj Lastvi, Gornjem Stolivu, kroz slajdove je predstavila Aleksandra Kapetanović, arhitekta NVO „Ekspedicio”, a tema je potkrepljena i dokumentarnim filmovima „Prirodno i kulturno-istorijsko područje Kotor” Dušana Vulekovića i „Vrmac” Antona Gule Markovića. Tradicionalni poljoprivredni pejzaži, kao dio kulturnog pejzaža, definisanog i Evropskom konvencijom o predjelu/pejzažu, u Crnoj Gori nisu zvanično zaštićeni. Njihova vrijednost u Crnoj Gori nije dovoljno prepoznata, a njihov ubrzani gubitak dovodi do gubitka važnog dijela kulturne baštine, kao i održive poljoprivrede. Zbog zamiranja poljoprivredne proizvodnje, pritiska urbanizacije, oni su uglavnom izmijenjeni, devastirani su i zarasli, jer se njima neadekvatno upravlja.
- Kampanja zagovaranja, koja će biti sprovedena u okviru projekta, odnosi se na cijelu Crnu Goru, dok će događaji i pilot aktivnosti biti organizovani u ruralnom području Boke Kotorske, u selu Gornja Lastva, na brdu Vrmac. Opšti cilj nam je da doprinesemo razvoju održive poljoprivrede kroz zalaganje za obnovu, očuvanje i unapređenje tradicionalnih poljoprivrednih pejzaža kao dijela ukupnog kulturnog pejzaža, a specifični ciljevi su jačanje kapaciteta organizacija civilnog društva, stvaranje platforme relevantnih aktera i podizanje svijesti građana - objasnila je Kapetanović.
Ovaj projekat, koji se bavi posljedicama razvijene poljoprivrede na pejzaž, nastavlja se na sve prethodne projekte, nastale iz urbanističkog projekta Revitalizacije 13 ambijentalnih cjelina tivatske opštine, izrađenog 1988. godine.
- Veza između između tradicionalne arhitekture, zaštite i svih djelatnosti vezanih za zemlju je neraskidiva, a pejzaž je nešto što govori o nama, od najdalje prošlosti do danas, sve je to povezano i nešto vrlo dragocjeno. Bavićemo se istraživanjem arhivske građe, starih katastarskih karata i dokumenata, u kojima postoje zapisi o nekadašnjem načinu korištenja zemljišta, pri čemu će stare fotografije takođe biti od velike koristi. Snimaćemo sjećanja starih ljudi, njihova kazivanja, imaćemo sastanak sa ljudima koji su nekada živjeli i koji su vlasnici zemlje u selu i oko sela, terenska istraživanja u kojima ćemo tražiti stručnu pomoć, sa mžnamjerom da formiramo metodologiju koja će se moći primijeniti na druge uslove - rekla je Marija Nikolić u ime Kulturno-zavičajnog društva „Napredak” Gornja Lstva, dodajući da je uređeni pejzaž dobar i ekološki i ekonomski i estetski, a onda i turistički.
Obnova i razvoj maslinarstva u Boki potpuno je u skladu sa ciljem projekta, kaže Vesna Đukić iz Maslinarskog društva Boka.
- Maslinarstvo nije samo ekonomska kategorija, ili poljoprivredna u nekoj osnovi, već je to i način života, to je i pejzaž, to je selo i život. Pored one ekonomske strane, maslinarstvo nama znači i odbranu od sve agresivnijeg naleta globalizacije, očuvanje prostora oid promjena, devastacije, a uređeni i očišćeni maslinjaci su i odbrana u prvoj liniji zaštita od požara. Ovaj projekat mnogo znači našoj zajednici, budući da će objediniti i arhitekturu i kulturu, proizvodnju i našu želju da se mladi ljudi zadrže na selu, da u poljoprivredi nađu neku svoju budućnost i način na koji će izdržavati sebe i svoju porodicu - ističe Đukićeva.
Uskoro će biti postavljen veb-sajt vezan za ovaj projekat, fejsbuk stranica je već aktivna, a i priliku da zainteresovani dijele fotografije na temu ruralnih pejzaža ili njihove devastacije, imaće i na instangramu. Ukupna vrijednost projekta je 22 hiljade eura, od čega 95 odsto pokrivaju donatori, a pet posto učesnici.
M.D.POPOVIĆ
Zapadni Balkan za održivu poljoprivredu
Koordinator projekta je Organizacija za poštovanje i brigu o životinjama –ORCA iz Srbije, a finansira se iz sredstava Evropske unije u okviru regionalnog projekta „Održiva poljoprivreda za održivi Balkan: jačanje kapaciteta organizacija civilnog društva za javno zastupanje i razvijanje politika na Zapadnom Balkanu”. Učesnici projekta okupljeni su u regionalni konzorcijum organizacija civilnog društva: Institut za politiku životne sredine-IEP iz Albanije, „Florozon” iz Makedonije, NGO „Aktiv” iz Kosova i Centar za zaštitu i proučavanje ptica – CZIP iz Crne Gore. NVO „Ekspedicio” - Centar za održivi prostorni razvoj, Kulturno zavičajno udruženje „Napredak” Gornja Lastva i Maslinarsko društvo „Boka” konkurisali su za podgrant vezan za poljoprivredni i kulturni pejzaž kroz projekat „Agriscape&Me”, koji će trajati 12 mjeseci.