Slobodno možemo da kažemo da električna energija pokreće moderni svijet. Iako nam toliko znači, resursi za njenu proizvodnju su ograničeni i sama proizvodnja značajno doprinosi zagađenju okoline. Mi svakodnevno, u svojim domaćinstvima, koristimo mnogo električne energije. Na neku potrošnju ne možemo da utičemo ali na neku možemo. Iznenadili bi ste se kako obične navike imaju veliki uticaj na Vaše godišnje troškove za energiju. Promjenom ovih navika uz malo truda i samodiscipline nećete ništa izgubiti od udobnosti Vašeg života ali ćete doprinijeti čistijoj okolini i imaćete dodatni novac u džepu svakog mjeseca. Pogledajte 10 navika koje nepotrebno troše struju .

KORIŠĆENjE GRIJANjA I KLIME
Grijanje zimi i klimatizacija ljeti predstavljaju neki standard življenja, ali ako se zna da grijanje čini 47 odsto a klima uređaj 18 odsto ukupnog troška za energiju u Vašoj kući vrijedi posvetiti pažnju ovima dvijema stvarima. Ovdje nije riječ o tome da treba da se smrzavate zimi ali nije ni logično da u januaru po kući šetate u ljetnjoj odjeći niti da se u avgustu u Vašoj dnevnoj sobi osjećate kao da ste u Norveškoj. Ljekari preporučuju da klima uređaj treba da bude podešen tako da razlika spoljašnje i unutrašnje temperature bude oko pet stepeni Celzijusa. Zimi, ako ste obučeni u skladu sa godišnjim dobom, temperatura u dnevnoj sobi bi trebala da bude između 21-22 stepena Celzijusa. Takođe, kada niste prisutni kod kuće ili noću kada spavate, u zimskom periodu možete smanjiti temperaturu a u letnjem periodu i ugasiti klima uređaj. Na tržištu postoje programabilni termostati koji će automatski uključivati i isključivati grejna tijela umjesto Vas. Ako ovo prihvatite vidjećete razliku u računima.

VRELA VODA U BOJLERU
Ljudi, intuitivno, misle da se sa povećanjem temperature u bojleru dobija veća količina tople vode. Donekle je to i tačno, jer je potrebno više hladne vode da se ohladi vrela voda iz bojlera na podnošljivu temperaturu za kupanje. Ali ako bolje razmislimo, za normalno tuširanje, nama uopšte ne treba toliko tople vode. Stalno uključivanje bojlera da bi se održala viska temperatura vode u bojleru (uzmite u obzir da treba ulagati više energije da bi se održala visoka temperatura zbog većih gubitaka) je nepotrebna potrošnja električne energije i gubitak para. Preporučuje se da se bojler podesi da zagrijeva vodu do temperature od 50 stepeni. Ova temperatura zadovoljava sve potrebe za toplom vodom, štedi energiju i smanjuje nastajanje kamenca u bojleru.

VEŠ MAŠINA RADI POLUPRAZNA
Pojedine veš mašine imaju podesiva opterećenja, odnosno prije početka pranja mjere težinu prljavog veša i prema tome podešavaju program pranja. Većina veš mašina nema ovakvu mogućnost. Dakle, kod većine veš mašina koristiće se ista količina vode i sredstva za pranje bez obzira da li ste je napunili ili perete jedan par čarapa. Veš mašinu uključujte kada se nakupi dovoljno prljavog veša za maksimalni kapacitet veš mašine. Takođe, s obzirom na to da za nas nije bitno kada će veš mašina da radi uvijek je uključujte u vrijeme jeftine tarife, ako imate dvotarifno brojilo.
NIŽA TEMPERATURA ZA PRANjE VEŠA
Koristite uvijek niže temperature vode u veš mašini, kada god je to moguće. Najveći dio energije koju potroši veš mašina (oko 90 odsto) odlazi na zagrijavanje vode. Današnja sredstva za pranje veša su izuzetno efikasna i ako nemate potrebu uklanjanja masnoće sa veša, nemate ni potrebu pranja na najvišim temperaturama. Programi sa manjom temperaturom vode, velika ušteda.

MAŠINA ZA SUĐE RADI POLUPRAZNA
Sve što je rečeno za veš mašinu važi i za mašinu za pranje sudova. Prosječna mašina za pranje sudova troši oko 1800 vati na sat. Ako imate naviku da je uključujete za samo nekoliko komada posuđa to će se odraziti na troškove za struju. Preporuka za uštedu energije i sredstva za pranje je da se mašina za sudove uključuje samo kada imate dovoljno prljavog posuđa da možete da popunite pun kapacitet mašine za pranje sudova.
RAD PRAZNOG ZAMRZIVAČA
Zamrzivači su sjajna stvar, omogućavaju nam da nam namirnice uvijek budu dostupne. Mjesečno zamrzivač potroši oko 100 kilovat/sati, i to je u redu za namjenu zbog koje ga imamo. Ali ako nam je zamrzivač gotovo prazan, njegov rad je čisto bacanje para.

OSTAVLjATE RAČUNAR DA RADI CIO DAN
Iz nekog razloga, ljudi vjeruju da računari ne troše mnogo energije, ali to nije baš u potpunosti tačno. Neka istraživanja su pokazala da računari koji rade po cio dan troše 1.6 odsto ukupne količine električne energije. Preporuka je da se računari isključuju ukoliko ne planirate da ih koristite u narednih 30 minuta. Pored uštede u novcu za potrošenu energiju i računar će raditi manje sati pa će mu i radni vijek biti duži.
NEPOTREBNO OSTAVLjANjE UKLjUČENOG SVJETLA
Ovo je jedna od najočiglednijih loših navika koja troši struju, ali i najlakša za ispravljanje. Uključeno svjetlo u prostorijama u kojima ne boravite nikako ne doprinosi Vašem komforu. Isključenjem svjetla kada napuštate sobu ili dom, uštedećete određenu količinu električne energije i produžiti životni vijek sijalicama.

MIROVANjE ELEKTRIČNIH UREĐAJA
Sve više kućnih aparata radi u režimu mirovanja. To je stanje kada televizor ne radi ali je spreman u svakom trenutku da se uključi pomoću daljinskog upravljača ili punjač za mobilni telefon kada se telefon ne puni i sl. Iako je potrošnja svakog od ovih uređaja, pojedinačno vrlo mala ona može postati vidljiva, na mjesečnom nivou, sa povećanjem broja ovakvih uređaja (televizor, punjač za laptop, punjači za sve telefona koje posjeduje Vaša porodica...). Lošu naviku da se punjači za mobilne telefone drže uključeni u struju i kada nema punjenja telefona možete da promijenite ako opredijelite neku posudu ili korpu gdje ćete držati sve punjače za mobilne telefona. Kada treba da punite mobilni telefon uzmite punjač iz korpe napunite telefon i vratite ga ponovo u korpu. Sa druge strane svi uređaji koji su u stanju mirovanja ne moraju da budu spremni noću, kada spavate ili kada ste na poslu. Najpraktičnije je da oni svi budu uključeni u produžni kabl sa prekidačem. Kada izlazite iz stana pritiskom na prekidač gasite sve potrošače u stanju mirovanja.

STAJANjE ISPRED OTVORENOG FRIŽIDERA
Ovo se svima dogodilo. Kada nešto želite da jedete a ne znate tačno šta vi otvorite frižider i onda smišljate dok hladan vazduh izlazi iz frižidera. Pogađate, vazduh koji je zamijenio hladan vazduh koji je izašao mora ponovo da se ohladi, dakle da se potroši dodatna energija koja ne bi bila potrebna da niste imali duboko razmišljanje ispred otvorenih vrata frižidera. Naravno, reći ćete da je to zanemarivo... Neka istraživanja su pokazala da prosječan korisnik frižidera, godišnje, provede oko 10 sati razmišljajući ispred otvorenog frižidera. Priznaćete, to nije zanemarivo. Ovu naviku je jedostavno promijeniti, razmislite šta želite da uzmete iz frižidera prije nego što otvorite vrata.Du.M.
(mojaradionica.com)