Ministarstvo prosvjete od septembra uvodi 15 novih modernizovanih smjerova u srednje stručne škole, kako bi riješili veliki problem nezaposlenosti mladih koji teško dolaze do posla nakon školovanja. Portparol Ministarstva prosvjete Milica Lekić kazala je za „Dan” da je u 15 novih programa čitava organizacija nastave postavljena na modernim, drugačijim osnovama i da uvode nova zanimanja za polumaturante. Ona najavljuje da će naredne školske godine biti upisano oko 7.400 srednjoškolaca, koliko i završava osnovnu školu.
– Imaćemo programe koji su već postojali, s tim što je sada nastava za njih modernizovana i modularizovana. Kad kažemo modularizovani, to znači da učenici, završetkom pojedinih modula, stiču kvalifikaciju ili stepen stručne spreme, kako smo to nekada zvali. Modernizovani programi koji se uvode od septembra su: elektrotehničar elektronike, elektrotehničar elektronskih komunikacija, elektrotehničar računarskih sistema i mreža, elektrotehničar za razvoj mobilnih i veb-aplikacija, nautički tehničar, brodomašinski tehničar, kao i kuvar, frizer i drugi. Tim aktivnostima koordinira Centar za stručno obrazovanje. Već je 180 nastavnika obučeno za primjenu ovih modernizovanih programa, a ove godine će taj broj biti još veći – ističe Lekić.
Ona podsjeća da je 10 ovakvih novih programa već uvedeno prošle školske godine, što je velikim dijelom razlog prilično pozitivnih ocjena sistema obrazovanja u poslednjem izvještaju Evropske komisije.
– Doći će do preraspodjele. Preciznije, u pojedinim oblastima dolazi do objedinjavanja više programa u jedan. Priprema programa se radi i u saradnji sa poslodavcima i naravno sa Zavodom za zapošljavanje, kako bismo broj mjesta za određene smjerove koji su suficitarni smanjili, a povećali sami izbor smjerova, posebno deficitarnih. Poštujemo izbor đaka, ali istovremeno nećemo dozvoliti da obrazovni sistem bude izolovan od potreba tržišta, već ćemo obezbijediti da im ide u susret – navodi Lekić.
Lekić kaže da je povećano interesovanje za određene profile srednjih stručnih škola, nakon kampanje ministarstva, zbog čega te škole postaju prvi izbor i odličnim đacima.
– Prošlogodišnja kampanja posebno je imala efekta u uvođenju dualnog obrazovanja, koje podrazumijeva paralelno učenje u školi i u radnom okruženju kod poslodavca uz mjesečnu naknadu. Tako sada od sve djece koja su upisala smjerove trećeg stepena, 40 odsto je istovremeno u dualnom obrazovanju, a poznato je da zemlje sa razvijenim sistemima dualnog obrazovanja, poput Njemačke, imaju drastično nižu stopu nezaposlenosti. Pritom, mi stalno ponavljamo da obrazovanje ne treba i ne smije da izgubi ono što je njegov osnovni cilj – oplemenjivanje i samorazvoj, ali upravo kroz njegovo uvezivanje sa tržištem postiže se njegova puna funkcija.
D.B.
Dualno obrazovanje u 18 gradova
Lekić navodi da promovisanje stručnog obrazovanja započeto zbog velikog broja nezaposlenih na Zavodu za zapošljavanje.
– Svi se mi školujemo da bismo razvili svoje kapacitete, ali istovremeno i našli svoje mjesto na tržištu rada. Upravo zato činimo sve da obrazovni sistem bude otvoren za potrebe tržišta. Tako je, na primjer, indikativan podatak da je od 18 opština koje su trenutno uključene u dualno obrazovanje, devet sa sjevera. Dodatno, u Rožajama imamo 14 uključenih poslodavaca, u Bijelom Polju 16, u Beranama 7, Plavu 4, što cijenimo još jednom potvrdom koliko obrazovanje na najdirektniji način utiče na dešavanja u privredi i obratno – kaže Lekić.