KOTOR - Najstarije kotorsko groblje Kampo santo ili Sveto polje, koje se nalazi u centru UNESKO grada, u blizini Gurdića, godinama egzistira zaboravljeno, obraslo u travu, a u vrijeme kišnih dana većinom je prekriveno vodom.
Groblje je uz manastir Svetog Franja 1288. godine osnovala kraljica Jelena Anžujska, žena srpskog kralja Uroša I. Tokom srednjeg vijeka na tom mjestu su sahranjivani Kotorani, o čemu svjedoče i grobnice čuvenih kotorskih porodica; Drago, Bolica, Grubonja, Bizanti. Tu se nalazi i grobovi Novaka Kovača, zlatara Miha Spice, a vjerovatno i grob fra Vite, maloga brata iz Kotora koji je sagradio Visoke Dečane - najljepši spomenik srpske srednjovekovne arhitekture.
I dok „tužno ćute“ grobovi kotorskih plemića, zanatlija, pisaca, crkvenih lica i drugih koji su još tokom srednjeg vijeka na tom mjestu našli vječni mir, brojni posjetioci i inostrani turisti sa kruzera u svijet odnose fotografije neuređenog arheološkog lokaliteta, turistički potpuno nevalorizovanog. Najstarije gradsko groblje ne samo u Kotoru, već i mnogo šire, i jedinstveno na našoj obali, danas je zapušteno i skriveno iza suvenirnice, kioska za novine i samoposluge.
-Za ovaj dragulj nažalost nijedna gradska vlast do sada nije učinila ništa da ga zaštiti od propadanja, tako da je danas postao slika i prilika nemara i obezvređivanja našeg nasleđa, kulturne materijalne i nematerijalne baštine - kaže za „Dan“ poznati kotorski arhitekta i predsjednik Zajednice Italijana Crne Gore Aleksandar Dender. On ističe da franjevačko groblje pruža brojna svjedočanstva o životu ljudi koji su tu sahranjeni, a samim tim i o vremenu i gradu u kojem su živjeli.
- Zato ne smijemo dozvoliti da izgubimo identitet Kotora, da izgubimo onaj „genius loci“ ili duh mjesta koji je stvaran vjekovima i čiji su dio i oni koji počivaju na franjevačkom groblju, da izgubimo nematerijalnu kulturnu baštinu, jezik i običaje čiji su oni nosioci - potencira Dender, koji je i član Bokeljske mornarice.
On je sa grupom građana na Dan mrtvih (2. novembar) odao poštu i poklonio se sjenima Kotorana koji su nam, kako ističe Dender, u nasleđe ostavili nemjerljivo kulturno i duhovno bogatstvo, na koje su svi zaboravili, a koji su nas zadužili da imamo Kotor ovakav kakav je danas - grad upisan na Listu svjetske kulturne baštine.
Iz lokalne turističke organizacije poručuju da stavljanje lokaliteta „Kampo santo“ u turističku ponudu grada mora biti sinhornzovano od Opštine Kotor, Ministarstva kulture i TO Kotor.
- Što se tiče ostalih jako vrijednih, ali nedovoljno prezentovanih i valorizovanih lokaliteta, svakako smo izdvojili lokalitet Kampo santo. Još 2009. godine smo se obratili tadašnjem Regionalnom zavodu za zaštitu spomenika kulture sa zahtjevom za izradu projekata „Sveti Franjo Gurdić“, kao i „Stijena Lipci“ . Ekipa regionalnog zavoda, uz donatorska sredstva obezbijeđena od tadašnjeg američkog ambasadora Roderika Mura u visini od 45.000 dolara, obavila je reviziona arheološka istraživanja, preventivnu sanaciju i konzervaciju nalaza. Radi dalje zaštite i adekvatne turističke organizacije urađen je i projekat prezentacije i konzervacije lokaliteta, stavljanje u turističku funkciju, kao i hodne staze za razgledanje, tabla sa osnovnim podacima o lakalitetu. Do odobravanja projekta i otpočinjanja ove vrste nije došlo još uvijek, iz više razloga, od kojih su finansijski najvažniji – ističe koordinator za kulturne projekte i lokalitete u TO Kotor Emilija Radulović.B. Marković