NIKŠIĆ – Svi gradovi u svijetu osim po specifičnoj arhitekturi prepoznaju se i po javnim česmama koje su na raspolaganju građanima, putnicima namjernicima i turistima. Nikšić se nažalost time ne može pohvaliti. Od ukupno šest česama koje su bile stare gotovo koliko i sam grad ostale su svega dvije, ali vode na njima nema. Ostale su česme u ulicama Narodnih heroja i u Njegoševoj, kod zgrada stare policije i nekadašnjeg malog magacina, dok su četiri na gradskom trgu, koje su krasile taj prostor gotovo 14 decenija, porušene prije desetak godina. Istini za volju, na trgu su izgrađene četiri nove česme. Međutim, kada se pogledaju stiče se utisak da o njima niko ne vodi računa, a vandali dodatno uništavaju ono što je vrijeme već načelo. Nikšićani, uglavnom oni stariji, smatraju da česme na trgu nije ni trebalo rušiti, već da je trebalo samo voditi računa o njima jer su one svjedok jednog prošlog vremena. Podsjećaju i da je prije trinaest godina na sadašnjem Šetalištu Vita Nikolića, nedaleko od Dvorca kralja Nikole, otkrivena spomen-česma podignuta u čast Borislavu Đuroviću, popularnom Gajici, nekadašnjem lijevom beku Partizana, koji je 1952. godine rođen u Nikšiću i koji je u FK Sutjeska počeo da se bavi fudbalom. Njegov život prekinut je 25. aprila 2003. godine, kada je iznenada preminuo u 51. godini života. Sahranjen je u rodnom Nikšiću, a posle njegove smrti FK Partizan je u centru Nikšića podigao spomen-česmu posvećenu svom bivšem igraču i velikom čovjeku. Ova česma je dosad više puta skrnavljena, a ni danas nije u upotrebi.
Direktor nikšićkog Komunalnog preduzeća Miodrag Muratović kaže da je održavanje gradskih česama nadležnost lokalne uprave.
– Ne samo da je Opština nadležna za gradske česme, već je i odgovorna za to da one funkcionišu kako treba. Po svemu sudeći, u pitanju je neodgovornost. Česma posvećene Gajici Đuroviću nalazi se blizu groblja i vodimo računa o njoj, ali je svaki trud uzaludan jer je često na meti vandala. Kada je riječ o parkovskom mobilijaru i o svemu onom što održavaju naši radnici, postavlja se pitanje zašto niko ne odgovara za nesavjestan odnos građana, za krađe i štete na mobilijaru – kaže Muratović. On kaže da se u programu rada Komunalnog preduzeća za tekuću godinu na spisku objekata koje održavaju nigdje ne spominju javne česme.
Tvrdi da su česme u vlasništvu Opštine i ona je dužna da se brine o njima.
– Međutim, Opština niti ih čuva, niti ih održava, i one su duže vremena van funkcije nego što rade – konstatuje Muratović.
Gradonačelnik Nikšića Veselin Grbović za „Dan” je rekao da će četiri gradske česme na Trgu slobode biti obnovljene kada bude rekonstruisan trg, što je i najavljeno u ovoj godini.
– Veliki problem su i ostali slični objekti jer se građani nedomaćinski odnose prema njima. Često lome ventile, ispisuju grafite, tako da često ulažemo sredstva u njihove opravke – istako je Grbović, apelujući na sugrađane da malo više povedu računa o javnom dobru. L.N.
Oštro kazniti za vandalizam
Petar Durutović: – Trg Slobode u Nikšiću krasile su česme koje nije trebalo rušiti. Od tih prepoznatljivih simbola grada ostale su dvije česme, ali ni one ne rade. Huligane bi trebalo najstrožije kažnjavati za uništavanje javne imovine. Koliko mi je poznato počinioci su često nepoznati, a i kada ih uhvate na djelu uz brojne intervencije oni budu oslobođeni krivice, što im daje podstrek da iznova uništavaju javno dobro. Žalosno je što ni spomen-česma posvećena Gajici Đuroviću ne radi.
Budimir Blagojević: – Sa sjetom se sjećam starih gradskih česama na gradskom trgu. Porušili su ih nažalost i sagradili nove. Izgledom su možda nove ljepše, ali po kvalitetu i starini kojom su odisale porušene su bile neprevaziđene. Lokalna uprava bi trebalo više brige da vodi o svojim dobrima. Nema česmi, ali ni bunara na mjestu gdje je danas Dom revolucije. Dosta toga nas opominje na prošlost, ali vandali uništavaju i sadašnjost. Treba pronaći počinioce i saznati šta je motiv njihovog vandalizma.
Veso Đešnić: – O gradskim česmama na kojima su gasile žeđ generacije Nikšićana, ali i putnici namjernici mnogo se danas i ne priča. Veliki propust je napravljen što su stare česme porušene, jer su simbolizovale jedan prostor i vrijeme u kom su nastale. Sa druge strane imamo nove česme na trgu koje su više van funkcije nego što rade. Slična situacija je i sa ostalim česmama u gradu.
Uroš Doderović: – Uvjeren sam da stare česme na gradskom trgu nije trebalo rušiti. Trebalo ih je restaurirati i bile bi ljepše od novoizgrađenih koje su već sada oronule. Sa sjetom se prisjećamo te ljepote, baš kao i bunara koji je bio u dvorištu Osnovne škole „Olga Golović”, na mjestu gdje je Dom revolucije. Sve su to porušili. U funkciji nije ni česma posvećena Gajici Đuroviću. Ona je često na meti vandala, što je za svaku osudu.