NIKŠIĆ – Nevladina organizacija ”Župa u srcu”, vođena gorkim iskustvom kada je u pitanju dosadašnja eksploatacija crvenog boksita, odlučila je da mještanima Župe, ali i javnosti predoči činjenice i podatke koliko je taj kraj oštećen i šta su za svoje mjesto mogli uraditi novcem od koncesija. Prema riječima nezavisnog odbornika Jova Radulovića, inače direktora pomenute organizacije, podaci do kojih su došli ekonomskom analizom, uzimajući u obzir sadašnji način i metodologiju obračuna naknade za korišćenje rudnog bogatstva, zapanjujući su i svjedoče koliko je Župa od početka eksploatacije pokradena i opustošena.
-Obračun je vršen na osnovu raspoloživih podataka o dosadašnjoj eksploataciji i planiranoj dinamici iskopavanja rude u narednih 27 godina. Zaključno sa decembrom 2005. godine proizvodnja boksita iznosila je 23.200.000 tona od početka eksploatacije. S obzirom na činjenicu da nijesmo imali podatke za period od 2006. do 2016. godine za ukupnu količinu, na osnovu podataka o nekim mjesečnim proizvodnjama iz ovog perioda možemo zaključiti da je za tih deset godina eksploatisano još dodatnih pet miliona tona. Na osnovu pomenute računice, došli smo do podatka da je ukupna količina eksploatisane rude dosad iznosila 28.200.000 tona. Današnja vrijednost ove rude na svjetskom tržištu je milijardu i 264 miliona eura, kaže Radulović.
On naglašava da pošto je dio rude bio iz jamske proizvodnje, a dio iz površinskih kopova, od pomenutog iznosa za obračun koncesione naknade, koristeći prosjek, došli su do iznosa koji je trebalo da bude izdvojen za Nikšić.
-Radi se o 37.917.000 eura. Od ovog iznosa Župi je trebalo da pripadne 70 odsto naknade što iznosi 26.541.900 eura. Za taj iznos Župa je uskraćena, iako je štošta moglo biti izgrađeno tim novcem. Dok su se svih tih godina rukovodstva mjesne zajednice i vlasti smjenjivale, niko se nije usudio da traži sve što Župi pripada. Komunizam nije ni predviđao naknadu, a postkomunizam predviđa naknadu, ali je Župi ne daju. Što se opet svelo na isto. Neko od straha, neko zbog lične koristi, a neko i zbog nesposobnosti ne traži svoje, kaže Radulović.
Kako ističe, Župa nakon svega osta ni na nebu, ni na zemlji.
-Dok se partije utrkuju da zadovolje lične interese pojedinih Župljana, ni ne razmišljaju da pomenuti iznos usmjere ka Župi. Dosta smo pisali o prošlosti i propuštenim prilikama, hajde malo da govorimo i o budućnosti. Ovo je projekcija dosadašnjeg stanja. Ipak, ostaje da se vidi da li je župska sreća ili nesreća što ovog blaga ima još najmanje 96 miliona tona. Prema procjenama i najavljenim eksploatacijama, u narednih 27 godina samo sa kopova „Zagrad”, „Đurakov do 2 “ i „Štitovo 2” i jame „Biočki stan” iz Župe će otići boksita u vrijednosti od 322. 992.000 eura. Godišnja koncesiona naknada, prema ovakvoj projekciji, kao stalni dio, iznosi 537.840 eura, a obim proizvodnje 400.000 tona godišnje. Kako su kretanja na svjetskoj berzi povoljna za eksploatatore, očekivano je da ova proizvodnja bude možda i duplo ostvarena, što bi značilo i duplo veće naknade. Od ove naknade 70 odsto, prema crnogorskim zakonima, treba da pripada Župi, što je iznos od 376.488 eura godišnje u narednih 27 godina. Za 27 godina, ako bude Župljana, njihov budžet bi trebalo da bude, samo od eksploatacije rude, 10.165.176 eura. Zapitajmo se samo šta to može da znači za razvoj života u župskom kraju, ističe Radulović.L.N.
Opština i ministarstva ignorišu zahtjeve
Predsjednik MZ Župa Dragoljub Radulović ističe da rukovodstvo mjesne zajednice ima dobru saradnju sa firmom ,,Uniprom metali’’ koja izlazi u susret većini zahtjeva.
-Ta firma je za ovu godinu uplatila državi sva koncesiona sredstva i ona zaključno s prvim avgustom iznose oko 200.000 eura, što znači da Župa treba da dobije oko 140.000 eura. Mjesna zajednica nailazi na ignorisanje od strane Opštine i nadležnih ministarstava kad su u pitanju zahtjevi da se sredstva preusmjere za potrebe Župe. Stoga smo se prije nekoliko dana zvanično obratili premijeru Milu Đukanoviću i upoznali ga s ignorisanjem zahtjeva da koncesiona sredstva pripadnu Župi. Sigurno nećemo dopustiti da Župa ne dobije ono što joj po ovom osnovu pripada. Nadamo se da ćemo se ovog puta za to izboriti mirnim putem, mada nam ni onaj drugi neće biti stran- poručuje Radulović.
Ekološka šteta
Radulović naglašava da u analizi nije obrađena ekološka šteta koju je Župa pretrpjela eksploatacijom i svjesnim propuštanjem da se izvrši rekultivacija rudokopa na kojima je eksploatacija završena, a koja će jednog dana doći na naplatu onima koji je trebalo da završe i taj posao.
-Zato iz organizacije ,,Župa u srcu” naglašavaju da su s razlogom prije godinu upozorili i eksploatatore i Ministarstvo ekonomije da će insistirati na poštovanju zakona i na koncesijama koje treba da pripadnu Župi. Samo kada to bude ostvareno moći će da odahnu svi i nastave da rade svoj posao za dobro svih. Samo tada će Župa biti slobodna, poručuje Radulović.