H
ERCEG NOVI – Direkcija javnih radova trebalo bi da narednih dana raspiše tender za izbor izvođača za nastavak radova u hidrotunelu Potkop u Mojdežu.
Prethodni tender iz januara 2016. poništila je Državna komisija za kontrolu postupka javnih nabavki 26. januara 2018. godine.
Iz Direkcije pojašnjavaju da je početkom 2016. godine raspisano javno nadmetanje za radove druge faze sanacije i rekonstrukcije hidrotehničkog tunela u Mojdežu. Javno otvaranje ponuda održano je 22. februara 2016. godine, a za posao u Mojdežu prijavile su se dvije firme „Tehno-put MNE” doo Podgorica i „Bi kod” doo Podgorica.
– Nakon sprovedene procedure pregleda i ocjene ponuda, kao najpovoljniji ponuđač izabran je „Tehno-put MNE” doo Podgorica. Protiv odluke o izboru najpovoljnije ponude uložena je žalba Državnoj komisiji za kontrolu postupka javne nabavke. Postupajući po žalbi „Bi koda”, Državna komisija za kontrolu postupka javnih nabavki 26.1.2018. godine poništila je postupak javne nabavke u cjelosti – saopštili su iz Direkcije javnih radova.
Inače, od juna 2014. do oktobra 2015. godine realizovani su radovi u Potkopu u vrijednosti od 852.593 eura. Sredstva su obezbijeđena iz kapitalnog budžeta države. Tada su radnici podgoričke firme „Bi kod” prokopali 197 metara novog tunela.
– Preostalo je svega 20-ak metara do spajanja sa prvom stijenskom masom i portalom starog tunela, što je osnovni uslov da se onemogući kruženje podzemnih voda, koje predstavljaju potencijalnu opasnost za ponovno pokretanje tla – upozoravao je u više navrata mještanin Mojdeža Milorad Velaš. Procijenjena vrijednost druge faze je 286.000 eura.
Četranest godina nakon izbijanja katastrofalnog klizišta površine 12 hektara u selu Mojdež kraj Herceg Novog, koje je uništilo tri porodične kuće, trajno oštetilo 20 domova, osam austrougarskih mostova, izvorišta, čitava imanja sa zasadima 1.000 stabala maslina, mještani nemaju mirnog sna, jer sanacija hidrotunela Potkop nije okončana.
Strahuju da će visok vodostaj u Potkopu biti inicijalna kapisla za ozbiljnu nevolju.
Velaš, mještanin čija je porodična kuća 2004. godine teško oštećena, nekadašnji predsjedik MZ Mojdež i dojučerašnji direktor Društva za izgradnju vodovodne i kanalizacione infrastrukture Herceg Novi, kazao je da je iz Mjesne zajednice Mojdež još jednom upućen apel nadležnim lokalnim i republičkim organima da preduzmu hitne mjere, kako bi se selo zaštitilo od propadanja.
– Dvije godine je prošlo kako se čeka na realizaciju prve faze projekta sanacije Potkopa, nakon što su u organizaciji Direkcije za javne radove Crne Gore radnici firme „Bi kod” iz Podgorice prokopali 197 metara novog tunela. Preostalo je svega dvadesetak metara do spajanja sa prvom stijenskom masom na 360. metru Potkopa, što je osnovni uslov da se onemogući kruženje podzemnih voda, koje predstavljaju potencijalnu opasnost za okolne kuće, na kojima su primjetne nove pukotine – kazao je Velaš.
On je istakao da dio žitelja koji žive u dvadesetak kuća izloženih djelovanju podzemnih voda strahuje da će padina da sklizne, jer su nove pukotine vidljive.
Posebno je istakao to što potencijalnu opasnost predstavlja akumulacija oko 600 kubika „zarobljene” vode na 340. metru Potkopa.
Podsjetićemo da je u organizaciji Direkcije za javne radove Crne Gore za prvu fazu sanacije Potkopa opredijeljeno oko 852.000 eura.
Radovi su se izvodili po projektu firme „Geoportal” iz Ljubljane, čiju reviziju su uradili stručnjaci sa Građevinskog fakulteta iz Podgorice.
Projektom sanacije Potkopa u tri faze obuhvaćene su mjere regulisanja i dreniranja voda iz podzemnih tokova mojdeških izvorišta u cilju otklanjanja potencijalne opasnosti od pokretanja novog klizišta.
Drugom fazom predviđena je sanacija od 360 m u krečnjačkoj zoni starog Potkopa do 600. metra, gdje je došlo do izbijanja vodopropusnog čepa, a što je prouzrokovalo klizište.
Trećom fazom projekta bilo bi obuhvaćeno probijanje do 670. metra.K.M.


Neko mora odgovarati

Velaš je kazao da, osim evidentne materijalne štete i fizičkih oštećenja na kućama, finansijska procjena štete nikad nije urađena. Mještanima nikada nije isplaćena bilo kakva finansijska pomoć kako bi sanirali štetu, već su sve radili sopstvenim sredstvima. Takođe, nikada nije utvrđen krivac za izbijanje klizišta. Velaš naglašava da neko, prije svega, mora snositi odgovornost za štetu nanesenu selu i njegovim žiteljima.
– Postoji tužba 40 mještana za nadoknadu štete i ona je negdje u sudu, po ladicama vjerovatno. Niko ne pokreće dalje aktivnosti – rezigniran je Velaš.