Na kotorskoj rivijeri trenutno odmara 9.361 gost, što je 18 odsto više u odnosu na isti period lani, podaci su Turističke organizacije Kotor. Po riječima direktorice TO Kotor Ane Nives Radović, od kraja prošle godine do početka ove ljetnje sezone, Sekretarijat za privredu, koji vodi tu evidenciju, konstantno je dostavljao informacije o novim izdavaocima, pri čemu je otvoreno i nekoliko novih hotela.
– Naplata boravišne takse je uvećana 18 odsto, što znači da je jednim dijelom došlo i do discipline izdavalaca smještaja od kojih je dio njih do sada, na neki način, radio u sivoj zoni, dio nije imao informaciju kako teče procedura, tako da se zajedničkom kampanjom „Prijavi smještaj”, ipak doprinijelo tome da se smještaj prijavi. Ako ste neregistrovani izdavalac, a pojavite se u servisima kao što su buking i drugi nosite rizik da ćete biti kažnjeni jer se oglašavate na zvaničnim svjetskim kanalima koji vam omogućavaju veliku vidljivost, a nijeste registrovani. U Kotoru su ljudi, ipak, pokazali ozbiljnost, jer za razliku od onoga što postoji u drugim primorskim gradovima, ovdje je ipak minimalan broj neprijavljenih, dakle među prvima smo u smislu onoga što je svođenje sive zone u turizmu na minimum – ocijenila je Radovićeva u razgovoru za „Dan”.
Naznačivši da je od početka godine dosad Kotor posjetilo preko 200 kruzera, kaže da se njihov intenzivniji dolazak tek očekuje, te da će brodovi kompanije „Kosta” početi da dolaze u kasnim jesenjim mjesecima i cijele zime. Zabilježen je porast dolazaka jahti kojih je od početka godine bilo 950, a novina je što je ove godine u Luci Kotor otvoren punkt TO za naplatu boravka gostiju.
– Dosad su gosti na jahtama bili neprijavljeni, što od ove godine nije slučaj. U Luci Kotor smo otvorili punkt za naplatu boravka, tako da gosti sa jahti više nijesu u sivoj zoni, odnosno oni prijavljuju boravak jednako kao i ostali, rekla je ona dodajući da TO ima ukupno 13 punktova. Radovićeva navodi da je do 31. jula grad obišlo 258.000 izletnika, što je više od predviđenog ovogodišnjim planom koji će inače biti ostvaren, čak u jednom dijelu i premašen, pogotovo kada je riječ o izletničkoj i boravišnoj taksi.
Komentarišući aktuelnu situaciju da turisti zaobilaze legalne punktove i prolaze kroz „rupe” u bedemima kako bi izbjegli plaćanje ulaznice, podvači da zidinama gazduje opštinska Direkcija za izgradnju i uređenje Kotora, a da je TO zadužena za promociju i nema veze sa naplatom.
– Dobijamo deset posto prihoda koji nam služi za promociju, davanje informacija za bedeme i ukupnu promociju grada. Nijesmo preduzeće koje gazduje bedemima, ali smo i te kako zabrinuti zbog situacije u kojima se nalaze, budući da smo mi adresa na koju se gost uvijek obrati. Nažalost, imamo niz primjedbi na stanje u kojem se bedemi nalaze – podvlači ona. Smatra da cijena ulaznice od osam eura nije ono što toliko odbija goste, imajući u vidu da je vrlo mali broj onih koji se zbog toga vrate, izuzev onih koji su došli do informacije da je prošle godine ulaznica koštala tri eura.
– Za povećanje cijene ulaznice za bedeme su, na inicijativu Direkcije, glasali i vladajući i opozicioni odbornici, niko nije bio protiv. Kada je riječ o tzv. divljem prolazu, postojala je inicijativa da put preko Špiljara bude naplatni punkt, makar je meni iz Direkcije obećano da će taj put biti naplatni punkt, kao što smo zabrinuti da li će bedemi ostati u ovakvom stanju, jer to svima nama otežava posao. To s jedne strane šteti ugledu grada, jer kada Turistička organizacija preporuči da su gradske zidine jedna od top pet ili deset stvari koje treba posjetiti, i kada se ljudi vrate sa pritužbama da su gazili preko smeća, da su stepenici oštećeni, da su imali slomiti nogu, da nema rukohvata, sve to je uticalo da nam kažu zašto smo mu preporučili nešto što nije bezbjedno. Pogotovo zapadnim tržištima je bezbjednost na prvom mjestu i kada im to preporučite onda se mora uzeti u obzir niz rizika koji tu postoji. Gledajući kolika je ukupna naplata bedema, nadamo se da će se ove godine akumilirati sredstva koja će isključivo i namjenski otići u njihovu rekonstrukciju odnosno održavanje, to jest sve radove koje je neophodno obaviti da bi oni prije svega izgledali pristojno, da bi bili bezbjedni i da bi pružili ugođaj kakav treba da postoji – apostrofira Radovićeva uz naznaku da je pogled sa kotorske tvrđave dragocjen, a da put do toga ne treba da bude toliko naporan da obezvrijedi taj prizor.
Potpredsjendik Opštine Kotor Branko Nedović nedavno je saopštio da oni koji žele da obiđu bedeme i tvrđavu San Đovani, po instrukcijama nekih vodiča, koristeći pravac preko Špiljara, zaobilaze legalni ulaz kako ne bi platili ulaz.
Izrazivši nadu da se iduće sezone neće dešavati situacije poput ove, budući da je informacija o prolasku turista kroz rupe u zidinama otišla u svijet, Nives Radović podvlači da je jedno loše iskustvo teško poništiti bilo kakvim dobrim gestom.
– To nije kao kada je gost u hotelu, pa mu neradi klima uređaj i vi mu pošaljete piće, korpu sa voćem, ili besplatnu večeru. Njegov boravak ili odlazak na 1350 stepenica, od kojih se toliko njih klima kliže, ili su jednostavno obrasle, ili pune smeća, itd. nije prijatno iskustvo. Bez obzira na to da li ulaznica košta jedan, deset ili 15 eura, nije uopšte vrijedno naplaćivati nešto što se ne održava – navodi ona dodajući da kroz rupe u bedemima prolaze grupe turista koje ne vodi niko od gradskih vodiča, niti iko od registrovanih i ozbiljnih agencija.
– Riječ je o nekoliko albanskih i bugarskih agencija koje su godinama unazad bukvalno poslovale na divlje, koje su, od kako dolaze u Kotor, nastojale da svaku moguću naknadu ili taksu ne plate. Oni nisu godinama unazad plaćali ni boravišnu taksu. Za razliku od zemalja u kojima se to može urediti, u Crnoj Gori mi sa MUP-om ne možemo, koliko god je on uvijek spreman da nam izađe u susret kada su takve stvari u pitanju i kada je riječ o prijavi boravka gdje imamo odličnu saradnju. Pokušali smo, tražimo način i nadamo se da će ubuduće postojati neko rješenje da se tokom granične kontrole pokaže vaučer koji je dokaz o plaćenoj izletničkoj taksi i ulaznici za bedeme. Međutim, te agencije inače na svojim tržištima posluju dominantno u sivoj zoni, tako da one kada dođu u drugu zemlju, smatraju da nijesu obavezne da poštuju zakone – rekla je ona.
Radovićeva smatra da bi pretvaranje sadašnjeg divljeg prolaza na Špiljarima u naplatni punkt, riješilo ovaj problem i poručuje da stanje u kojem se nalaze bedemi nema nikave veze sa agencijama koje dovode goste.
– Da je grad u idealnom stanju, oni su se uvijek borili da ne plate, prije svega boravišnu taksu. Oni ulaze na bedeme iza starog vodovoda, ili preko gurdića, tabačine. To, dakle, nijesu agencije koje svoje putnike dovedu kroz vrata od grada, niti agencije čiji autobusi staju na mjestima predviđenim za parking – zaključila je direktorica kotorske Turističke organizacije.
B.M.

Parking za autobuse
Ana Nives Radović navodi primjer Dubrovnika gdje su namjenski određena mjesta za parkiranje autobusa.
– I kod nas bi se sve to moglo uraditi, ali sadašnje rješenje, koje jeste problematično, ali i dalje najmanje problematično u odnosu na sve alternative koje su postojale, participira kao privremeno, a o stalnom i boljem rješenju se nema ideja. U odnosu na alternative koje su bile ponuđene, poput parkinga na mjestu starog parkinga „Autoboke”, ili mjesta kod „Fjorda”, stvorila bi još veću gužvu jer je strana prema tunelu „Vrmac” dodatno opterećana i tek tu se stavraju gužve – navodi ona uz ocjenu da u ovim okolnostima grad ne može povećavati broj dolazaka autobusa, ni broj putnika sa kruzera.