U Crnoj Gori je u poslednjih pet i po godina ustanovljen sistem porodičnog, nasuprot institucionalnom smještaju djece bez roditeljskog staranja. Hraniteljstvo je privremeni oblik zaštite djeteta koje nema adekvatno roditeljsko staranje.
Na području opštine Bar 33 djece je na hraniteljstvu, u 18 hraniteljskih porodica, od kojih su tri nesrodničke.
Prema riječima direktora Centra za socijalni rad za opštine Bar i Ulcinj Slobodana Đonovića, do prije pet godina, kada je počeo proces deinstitucionalizacije, više od 30 djece bilo je smješteno u Domu „Mladost” u Bijeloj.
–Trenutno u Domu u Bijeloj imamo samo jedno dijete iz Bara, i nadamo se da ćemo i za njega uskoro obezbijediti hraniteljski dom. Centar za socijalni rad, odnosno naši timovi, redovno obilaze hraniteljske porodice, da bi im pružili podršku i uvjerili se kakvi su uslovi boravka i smještaja djece. Zadovoljan sam projektom koji sprovodi Ministarstvo rada i socijalnog saradnja, uz podršku Unicefa - ističe Đonović.
Andrijana Raković, psiholog u Centru za socijalni rad, podsjeća na kriterijume koji se moraju ispuniti da bi neko mogao da postane hranitelj.
–Hraniteljstvo je veliki izazov, kompleksan i odgovoran. Hranitelj može biti par ili pojedinac, punoljetan, psihofizički zdrav sa odgovarajućim materijalnim uslovima. Neophodno je ispuniti još niz formalnosti, ali ono što je najvažnije i što prvenstveno ocjenjuje stručni tim, jeste motivacija, koja nikako ne bi trebalo da bude novčana nadoknada, već isključivo želja i spremnost da se takvoj djeci pruže ljubav, sigurnost i toplina porodičnog doma - kaže Raković, dodajući da su sva djeca bez roditeljskog staranja s područja Bara smještena u hraniteljskim porodicama koje imaju prebivalište u tom gradu, ali i da iz Berana ima četvoro djece koja su smještena u hraniteljskim porodicama u gradu pod Rumijom.
Socijalna radnica Vesna Jukić ističe da srećan razvoj djeteta podrazumijeva toplo porodično okruženje, koje na najbolji način podstiče pozitivan fizički, mentalni i emocionalni razvoj.
– Na licima djece koja su smještena u domove nema osmijeha. Čak ni najuslovnije institucije sa najposvećenijim osobljem ne mogu djetetu pružiti ljubav i brigu koju mogu da mu pruže roditelji. Svako dijete treba porodicu - kaže Jukić.
Naglašava da hraniteljstvo nije isto što i usvojenje.
–Za razliku od usvojenja kod kojeg se stvara veza koja je jednaka onoj koja postoji između roditelja i djece, hraniteljstvo prvenstveno predstavlja privremeni oblik zaštite djeteta u periodu dok se njegova porodica ne rehabilituje, ili dok mu se ne pronađu usvojitelji - dodaje ona.
Inače, hraniteljska porodica je u obavezi da njeguje kontakt djeteta sa njegovom biološkom porodicom, kako bi se olakšao povratak djeteta u nju kada se za to steknu uslovi, i ako je to u najboljem interesu djeteta.
Država obezbjeđuje naknadu za rad hranitelja i boravak djeteta u hraniteljskoj porodici. Hranitelji imaju pravo na novčanu naknadu koja za smještaj iznosi 250 eura, za podršku 75 eura, a za intenzivnu ili dodatnu podršku, procentualno, zavisno od visine troškova smještaja korisnika u javnoj ustanovi, 125 eura po korisniku, a za svakog sledećeg 62,5 eura mjesečno, kada je na smještaju više od jednog djeteta. Korisnici imaju pravo na dječji dodatak u iznosu od 40 eura mjesečno, besplatan odmor i udžbenike, subvencije za struju i vodu.
D.S.
Ljubav pobjeđuje probleme
Selvija Topuzović, koja ima troje djece, primila je u svoj dom prije četiri godine napuštenog dječaka (10) i djevojčicu (13).
-Na to sam se odlučila isključivo srcem, dobila podršku supruga i trojice svojih sinova, i danas sam ponosna i srećna što sam uspjela da djecu koja su prošla kroz traumatično životno iskustvo vaspitam na pravi način, usmjerim, a prije svega da im pruži ljubav i toplinu - kaže ona.
)){kind=small}
