Dnevna štampa Marketing Redakcija Kontakt
„Bemaksu” 883.000 eura po kilometru * Osumnjičenog za ubistvo pustili, pa raspisali potragu * Katnić: Utvrditi ko je prvi prijavio državni udar * Ministar grobar naše ekologije * „Bemaksu” 883.000 eura po kilometru * Crna Gora i multikulturalizam * Vratari NATO-a
ISSN 1800-6299
  Izdanje: 08-11-2018

Porudzbenica
Rubrike
Pogledajte

Strip Dana

Strip

Riječ Dana
Johanes Han, evropski komesar za proširenje:
– Crnu Goru i Srbiju prestižu Albanija i Makedonija.

Vic Dana :)

Posle smrti, odlazi gejmer u pakao.
Nakon nekoliko dana zove đavo Boga i kaže:
- Ajde, molim te, uzmi malo ovog što voli video igrice.
- Što?
- Pa, prevrnuo mi je sve kotlove, pobio sve đavolčiće, i već treći dan pomahnitalo trči i viče: Gdje je prolaz za sledeći nivo?
Vozi crnka plavušu kolima. Odjednom kola stadoše i crnka reče:
- Zamisli, nestalo nam je goriva!
A plavuša odgovori:
- Kako si ti pametna, a ja bih vozila, vozila, vozila i ništa ne bi primijetila...
Šta je to: Četvorica u jednoj sobi, a samo jedan radi?
Tri državna službenika i ventilator.







Arhiva
Dan:
Mjesec:
God:

Razno
Uclani se

Stav
Crna Gora i multikulturalizam
Crna Gora i multikulturalizam Prihvatanje legalnih, legitimnih i opravdanih zahtjeva nacionalnih manjina, ni u kom slučaju, ne može da ugrožava suverenitet i integritet zemlje. Naprotiv, to samo stvara mogućnost i pretpostavke za njihovu nacionalnu i kulturnu afirmaciju
-Piše: Nik Gašaj

Multikulturalizam jeste koegzistencija unutar jedne države više od jedne nacije, pri čemu termin nacija znači istorijsku zajednicu, manje ili više institucionalno dovršenu, koja zauzima datu teritoriju i koja ima osobeni jezik i kulturu (prof. Vil Kimlicka). Dakle, zemlja koja ima više od jedne nacije nije nacija – država, već multinacionalna država u kojoj manje kulture obrazuju „nacionalne manjine“.
Najveći broj današnjih zemalja je kulturno heterogen. Po nekim procjenama, u svijetu postoji oko 600 jezičkih i 5.000 etničkih grupa. Za samo nekoliko zemalja može se reći da njihovi građani dijele isti jezik i da pripadaju istoj etnonacionalnoj grupi.
Ova raznolikost nameće seriju važnih pitanja, kao što su jezička prava, manjinske samouprave, političko predstavništvo, proporcionalna zastupljenost u institucijama pravno-političkog sistema, nastavni programi, nacionalni simboli, izbor himne ili državnih praznika itd. Stoga multikulturalizam predstavlja borbu za interetničku jednakost i ravnopravnost građana.
Neka novija istraživanja etnonacionalnih odnosa u svijetu pokazuju kako samoupravni aranžmani minimiziraju vjerovatnoću međuetničkih napetosti i konflikata, dok nepriznavanje ili gruba diskriminacija manjinskih prava po pravilu vodi eskaliranju međunacionalnih odnosa sa dalekosežnim posledicama.
Iskustvo zapadnih demokratija pokazuje da je najbolji način osiguravanja lojalnosti nacionalnih manjina prihvatanje, a ne osporavanje njihove nacionalne posebnosti i njihovih manjinskih prava. Naime, manjinska prava su demokratsko pitanje par ekselans političke zajednice. One su osjetljiv demokratski termometar čitavog društva. Prihvatanje legalnih, legitimnih i opravdanih zahtjeva nacionalnih manjina, ni u kom slučaju, ne može da ugrožava suverenitet i integritet zemlje. Naprotiv, to samo stvara mogućnost i pretpostavke za njihovu nacionalnu i kulturnu afirmaciju, bez koje nema, niti može biti opšteljudske emancipacije i progresa u datoj državi.
Crna Gora je heterogena, višenacionalna, multikulturalna i multikonfesionalna država. Ova naša raznolikost predstavlja civilizacijski potencijal za uspostavljanje mostova između raznih naroda i religija u regionu i za široke integracione procese u Evropi i svijetu. Takođe, ta raznolikost predstavlja i objektivni duh državne zajednice koji se mora poštovati i uvažavati. Jer saznanja iz savremenih multietničkih država ukazuju da su manjinska prava bitna komponentna uspostavljanja pravednog, demokratskog, miroljubivog i stabilnog društva. Ne može se govoriti o demokratiji, slobodi i pravdi, ukoliko nema poštovanje razlika, a ljudi kao pojedinci i kao grupe po mnogo čemu se razlikuju. Ali bitne razlike, kada se radi o ljudskim pravima i slobodama su nacionalne, etničke, kulturne, jezičke i vjerske osobine pojedinih grupa koje mogu biti, a na žalost najčešće i to jesu, osnov za diskriminaciju. Upravo zbog toga multietničke države savremenog svijeta često moraju ustanoviti posebna rješenja za zaštitu manjina, kao što je afirmativna akcija.
Naravno, nikakva koncepcija pravnog poretka ne može da vrši nadilaženje multinacionalne stvarnosti. Čovjek – građanin, teško može danas da transcendira datu realnost. Teorijske postavke o odumiranju nacije su dovedene u pitanje, jer im nedostaju široka podloga, konzistentnost i koherentnost. Dakle, pitanje multikulturalizma će biti aktuelno dok god će postojati nacije, odnosno nacionalne zajednice, a samim tim i njihova uloga, položaj i ravnopravnost.
Državno uređenje svake multinacionalne zajednice treba da uvažava savremeno poimanje pojma čovjeka-građanina kao poliidentičnost, tj. čovjeka kao biće porodice, nacije, konfesije, kulture, tradicije, regije i sl. Svi su ti oblici značajni kao prostor za ispoljavanje čovjekovih potencijala. Ovo bi teoretičarka Edgora Morena označila kao unitas multipleks. A u stvari to su osnovne ćelije pluralizma i multietničkog i multikulturalnog društva. Naravno, zakonodavac može to ignorisati i usvojiti neodgovarajuću opciju, ali tada političko-pravni sistem postaje, umjesto nezamjenljivog regulatornog mehanizma, generator permanentnih političkih napetosti, konflikata i nestabilne demokratije.
Savremena shvatanja ukazuju da država mora prihvatiti aktivniju ulogu i putem različitih mjera stvarati uslove za promociju manjine kao kolektiviteta u onim situacijama u kojima individualna prava pripadnika manjine mogu biti ostvarena samo kroz kolektivnu emancipaciju grupe. Ali, ako se kolektivna prava ignorišu ili negiraju u političkoj, ekonomskoj i kulturnoj praksi, onda će uvijek trijumfovati većinsko načelo, koje automatski osigurava monopol i privilegije etničke većine. Ako se većinski princip primjenjuje bez korektiva u odnosu na manjine, onda je po srijedi čisto funkcionisanje načela nacionalne države.
Očigledno je da u takozvanim pluralističkim društvima, koja su oštro podijeljena po religijskim, ideološkim, jezičkim, kulturnim i etničkim osnovama, kao što je Crna Gora, vladavina većine nije adekvatan mehanizam političkog sistema, jer navedene grupe mogu se osjetiti isključenim i diskriminisanim i može se izgubiti osjećaj za odanost državi. Dakle, većinska demokratija i duga vladavina većine u društvima koja su duboko podijeljena, dovodi do diktature većine i građanskih razdora, a ne do demokratije i etnokulturne pravde. Stoga, Crnoj Gori kao multinacionalnom i multikulturalnom društvu potrebna je konsenzualna demokratija i mehanizam uravnotežavanja. Međutim, obrasci ravnoteže u značajnoj mjeri su postali i stvar političke kulture.
I, na kraju, suština multikulturalizma, odnosno pravilnog rješenja manjinskog pitanja, ogleda se u tome da niko ne osjeća pritisak većeg i jačeg, nego da se svaki narod nezavisno od brojčane veličine osjeća ravnopravnim i slobodnim. Jer, kako bi Gandi rekao: „Našoj će se civilizaciji suditi po tome kakav tretman pruža manjinama“.
(Autor je politikolog)

Uslovi korišćenja

Svako neovlašćeno korišćenje sadržaja portala "Dan on-line" je kažnjivo i vlasnik prava shodno Zakonu o autorskim i srodnim pravima ima pravo na zaštitu od istog kao i na naknadu štete prouzrokovane takvim radnjama.

Podaci, tekstovi, fotografije i informacije objavljene na ovom portalu mogu se koristiti isključivo u lične i nekomercijalne svrhe.
Zabranjeno je svako modifikovanje, kopiranje, štampanje, javno prikazivanje i reprodukovanje, distribuiranje ili na drugi način javno objavljivanje informacija sa ovog portala u komercijalne svrhe, bez pisane saglasnosti "Jumedia mont" d.o.o..

Prenošenje sadržaja portala "Dan-online" dozvoljeno je uz prethodno pribavljeno odobrenje vlasnika prava, uz obavezno navođenje izvora ili linkovanje izvornog sadržaja portala "Dan on-line".

Najčitanije danas

INFO

Zaštitnika prava čitalaca Dan-a

OMBUDSMAN

kontakt:

ombudsman@dan.co.me

fax:

+382 20 481 505

Pogledajte POSLOVNIK

Pratite rad OMBUDSMANA

Pogledajte IZVJEŠTAJE

Karikatura DAN-a
Karikatura
Pogledaj sve karikature >>>

Najčitanije - 7 dana


 

Prognoza dana

 



 

Developed by Beli&Boris - (c) 2005 "Dan"