Kako i poslije pet godina Priština nije načinila gotovo nijedan korak ka formiranju ZSO, Srbi sa KiM su krenuli sami u taj proces i najavili za 20. april završetak tog procesa.
U danu, kada je u brutalnoj akciji kosovskih specijalaca uhapšen direktor Kancelarije za KiM Marko Đurić, predsjednik privremenih organa u Prištini Hašim Tači dao je nalog da se krene u izradu statuta Zajednice srpskih opština. On je tim povodom održao i sastanak sa premijerom Kosova Ramušem Haradinajem, koji po sopstvenom svjedočenju, pet godina od postizanja Briselskog sporazuma, čija je gotovo glavna tačka formiranje ZSO, nije pročitao ni slovo tog istog sporazuma. Kako i poslije pet godina Priština nije načinila gotovo nijedan korak ka formiranju ZSO, Srbi sa KiM su krenuli sami u taj proces i najavili za 20. april završetak tog procesa.
Prije pet godina, tačnije 19. aprila 2013. godine, potpis na Briselski sporazum stavili su tadašnji premijeri Srbije i Kosova, Ivica Dačić i Hašim Tači. Uprkos svim naporima Beograda, taj dokument je u pogledu formiranja ZSO ostao mrtvo slovo na papiru, iako je iza njega stala Evropska unija, pod čijim pokroviteljstvom se i vodi dijalog.
Prva tačka Briselskog sporazuma predviđa uspostavljanje Zajednice/asocijacije srpskih većinskih opština na Kosovu (ZSO), a članstvo je otvoreno i za druge opštine uz saglasnost članica.
U drugoj tački navodi se da će Zajednica imati osnivački statut. Može biti ukinuta samo odlukom opština koje su u njenom sastavu. Pravne garancije će biti odgovarajući zakoni i Ustavni zakon (uključujući donošenje odluka dvotrećinskom većinom).
U trećoj tački se navodi da će struktura Zajednice biti zasnovana na istim osnovama na kojima počiva Statut asocijacije kosovskih opština, odnosno imaće predsjednika, potpredsjednika, skupštinu i vijeće.
U četvrtoj tački se navodi da će opštine članice, u skladu sa Evropskom poveljom o lokalnoj samoupravi i kosovskim zakonima imati pravo da sarađuju u sprovođenju svojih ovlašćenja kolektivno preko zajednice. Zajednica će imati puni nadzor u oblastima ekonomskog razvoja, obrazovanja, zdravstva, urbanog i ruralnog planiranja.
U petoj tački se navodi da zajednica/asocijacija ima i dodatne nadležnosti, koje na nju mogu da prenesu centralne vlasti u Prištini.
U šestoj tački se navodi da će Zajednica imati predstavničku ulogu pri centralnoj vlasti, kao i mjesto u lokalnim, savjetodavnim tijelima u tu svrhu. Kako bi se navedeno sprovelo, predviđa se funkcija monitoringa.
Albanci hoće da mijenjaju Briselski sporazum, tako što bi da oduzmu izvršne nadležnosti ZSO, pozivajući se na odluku Ustavnog suda i jednostavno pokušavaju da odugovlače sa implementiranjem, podsjetio je u izjavi za Telegraf.rs, Milovan Drecun, predsjednik skupštinskog Odbora za KiM.
Ispod žita hoće da promijene ključne dogovore koji su postignuti u Briselu, a odnose se na ZSO. Da joj umanje nadležnosti i da je pretvore potpuno u marginalnu organizaciju koja neće ništa bitno odlučivati kada je položaj srpskog naroda na Kosmetu – kazao je Drecun.
Prema njegovim riječima, suština je da postoji briselski dogovor koji je definisao organizacionu strukturu ZSO i izvršnu nadležnost, finansiranje, upravljački tim, i taj implementacioni dio.
– Izrada nacrta Statuta i formiranje radne grupe je već dogovor o načinu implementacije Zajednice, o koracima koji treba da budu preduzeti i tu već počinju razlike. Srbi hoće da formiraju ZSO na osnovu Briselskog sporazuma, a Albanci hoće da mijenjaju sporazum, tako što bi da oduzmu izvršaj nadležnosti, pozivajući se na odluku Ustavnog suda i jednostavno pokušavaju da odugovlače sa implementiranjem, da oni kao rade Statut – pojasnio je „taktiku Prištine” predsjednik Odbora za KiM i napomenuo:
– Tu su razmimoilaženja, mi tražimo da se radi onako kako je dogovoreno u Briselu i tu nema mjesta za bilo kakva proizvoljna tumačenja, tačno se zna šta je dogovoreno tamo. Priština se očigledno ne drži tog dogovora, Srbi su prinuđeni da, ako Priština neće da krene sa formiranjem Zajednice u dogovoru sa Srpskom listom, sazovu tu osnivačku sjednicu i da je konstituišu, usvoje Statut i jednostavno da formiraju svoju ZSO, organe i sve ostalo.
U međuvremenu, Priština nastavlja sa svojom taktikom odugovlačenja.
Zbog brutalnog hapšenja Đurića na skupu, koji je u Kosovskoj Mitrovici sazvan u okviru unutrašnjeg dijaloga za iznalaženje rješenja pitanja KiM, poslanici Srpske liste su odlučili da uskrate podršku Haradinajevoj vladi, a potom su zajedno sa predstavnici 10 srpskih opština na KiM održali sjednicu na kojoj je zaključeno da, ukoliko vlasti Prištine ne formiraju ZSO u roku od tri nedjelje, odnosno do 20. aprila, oni će to učiniti sami.

Simić: Ne vraćamo se u kosovsku vladu

Poslanik Srpske liste Igor Simić poručio je da je svojim izlaskom iz kosovske vlade Srpska lista rekla šta misli o njoj, naglasivši da se nikakav povratak ne razmatra.
„Stav prema srpskom narodu i prema predstavnicima Srba iskazan je onog dana u Kosovskoj Mitrovici. Mi u takvu vladu ne možemo da se vratimo”, rekao je Simić Tanjugu povodom tvrdnji albanskog poslanika Memljija Krasnićija da će se predstavnici Srba vratiti u kosovsku vladu nakon smjena u policiji.
Prema njegovim riječima, Srpska lista smatra da će biti raspisani vanredni izbori, a da je izjava Krasnićija, priprema za pozicioniranje pred izbore.
Kako je rekao, Lista se ne plaši tih izbora i dodao da ukoliko izbori budu raspisani da će osvojiti više glasova nego na prethodnim izborima.
Simić je ocijenio i da se nakon izlaska Srpske liste iz kosovske vlade albanske stranke homogenizuju, a to je obrazložio činjenicom da je Srpska lista pozvala druge stranke da se potvrde kao opozicija glasanjem protiv vlasti.
„To se nije dogodilo”, dodao je Simić.
M.Nj.