Dnevna štampa Marketing Redakcija Kontakt
Sakrili prijavu za naplatu 3,4 miliona * Đukanović: Izbori nikad teži za DPS * Bojkot ako ne bude fer glasanja * I nekažnjavanje torture je tortura * Birajmo mir, a ne NATO * Turnir u stonom tenisu * Sakrili prijavu za naplatu 3,4 miliona
ISSN 1800-6299
  Izdanje: 26-06-2016

Porudzbenica
Rubrike
Pogledajte

Strip Dana

Strip

Riječ Dana
N/A:
N/A

Vic Dana :)

- Čak Noris je samo jedan put pogriješio i to kad je mislio da je pogriješio.


- Čak Norisa je rodila tetka, jer niko nije smio da mu j... mater.


Kad Hrvat Srbinu kaže brate, kad Slovenci piće plate, kad se Crnogorci posla late, Makedonci dobiju veće plate, i kad sve to Bosanci shvate biće opet SFRJ brate.







Arhiva
Dan:
Mjesec:
God:

Razno
Uclani se

Stav
Ćetković Hiljadugodišnjica Sve što je bilo na prostoru današnje Crne Gore krsti se da je crnogorsko, s tim da se u sadržaju ovog pojma potire sve što je srpsko, jugoslovensko i slovensko
Dan - novi portal
Pi­še: Bo­ri­vo­je Ćet­ko­vić


Ne­dav­no smo pro­sla­vi­li ( zna se ko­me je do pje­sme i sla­vlje­nja, a ko­me do pla­ča i ku­ka­nja) 10 go­di­na ob­no­ve cr­no­gor­ske „ne­za­vi­sno­sti’’ i „hi­lja­du­go­di­šnji­cu’’ kon­ti­nu­i­te­ta dr­ža­ve cr­no­gor­ske.
Šta je ko­me „vas­po­sta­vlje­na’’, „ne­za­vi­sna’’, „dr­ža­va’’ Cr­na Go­ra do­ni­je­la, vi­dje­lo se ubr­zo- ni­je tre­ba­lo če­ka­ti de­set go­di­na. Do­ni­je­la ja, da pod­sje­ti­mo, „ci­vi­li­za­cij­ski za­o­kret’’ i „ra­di­kal­ni ras­kid sa do­sa­da­šnjim tu­ma­ra­njem i lu­ta­njem Cr­ne Go­re kroz isto­ri­ju’’, da bi se na­šla „ta­mo gdje joj je i mje­sto me­đu ze­mlja­ma Za­pa­da’’ ko­je su da­nas, kao čla­ni­ce osva­jač­kog, neo­im­pe­ri­ja­li­stič­kog NA­TO-a, u ra­tu s na­šom vje­kov­nom za­štit­ni­com Ru­si­jom i ve­li­kim brat­skim ru­skim na­ro­dom.
Da je „su­ve­re­na’’ Cr­na Go­ra do­ni­je­la ne­ki­ma (ma­nji­ni) enorm­no bo­gat­stvo, ras­koš i luk­suz, a ve­ći­ni jad i bi­je­du, da su se mr­žnje i po­sto­je­će po­dje­le
(so­ci­jal­ne, na­ci­o­nal­ne, vjer­ske) još vi­še pro­du­bi­le, da se dra­stič­no po­ve­ća­lo bez­na­đe mla­dih, da se na­sta­vi­lo s pro­da­jom pri­rod­nih i dr­žav­nih re­sur­sa „stra­te­škim part­ne­ri­ma’’ , to jest bje­lo­svjet­skim taj­ku­ni­ma
(lo­pi­na­ma), te da smo se uva­li­li u ogrom­ne du­go­ve, o to­me ne­će bi­ti ri­ječ.
U tek­stu ću, me­đu­tim, da­ti ne­ko­li­ko na­po­me­na o „hi­lja­du­go­di­šnjem kon­ti­nu­i­te­tu cr­no­gor­ske dr­žav­no­sti’’ ko­jom se di­če svi su­ve­re­ni­sti: pri­sta­li­ce no­vog go­spo­da­ra Cr­ne Go­re Mi­la I i nje­go­vi ne­kad ve­li­ki pri­ja­te­lji, a da­nas lju­ti pro­tiv­ni­ci oko Ran­ka Kri­vo­ka­pi­ća.
Ono što im je za­jed­nič­ko je­ste bez­oč­na re­vi­zi­ja isto­rij­ske pro­šlo­sti, bez­oč­ne la­ži i mit o ne­ka­kvoj hi­lja­du­go­di­šnjoj ne­pre­kid­no­sti cr­no­gor­ske dr­žav­no­sti. Za ove „na­uč­ni­ke’’ do­la­zak Tu­ra­ka ni­je ni­šta na­ro­či­to po­re­me­tio na ovim pro­sto­ri­ma, pa mo­že­mo go­vo­ri­ti o ne­ka­kvoj du­kljan­sko- zet­sko- cr­no­gor­skoj hi­lja­du­go­di­šnjoj dr­ža­vi i na­ci­ji, od­no­sno o po­sto­ja­nju du­kljan­sko- zet­sko- cr­no­gor­skog na­ro­da.
U pe­ri­o­du iz­me­đu dva svjet­ska ra­ta u pu­nom ma­hu bio je sta­ro­zet­ski se­pa­ra­ti­zam. Nje­go­vi pro­mo­te­ri bi­li su cr­no­gor­ski fe­de­ra­li­sti -ze­la­na­ši, či­ji su naj­i­stak­nu­ti­ji pred­stav­ni­ci bi­li dr Se­ku­la Dr­lje­vić i Sa­vić Mar­ko­vić Šte­di­mli­ja. „Vječ­na Cr­na Go­ra’’, ka­ko je to go­vo­rio dr Dr­lje­vić, a za njim po­na­vlja­ju da­na­šnji nje­go­vi isto­mi­šlje­ni­ci, ima svo­ju hi­lja­du­go­di­šnju dr­žav­nu tra­di­ci­ju.U pod­go­rič­koj „Ze­ti’’(1936) je­dan autor je, na­vo­di dr Di­mi­tri­je Di­mo Vu­jo­vić, pi­sao da je „još od pri­je po­zna­tog kne­za Vla­di­mi­ra u Du­klji po­sto­ja­la jed­na dr­žav­na za­jed­ni­ca, či­ji se kon­ti­nu­i­tet ni­je pre­ki­dao do na­ših da­na’’.
Sve što je bi­lo na pro­sto­ru da­na­šnje Cr­ne Go­re kr­sti se da je cr­no­gor­sko, s tim da se u sa­dr­ža­ju ovog poj­ma po­ti­re sve što je srp­sko, ju­go­slo­ven­sko i slo­ven­sko.
Ne bih se za­ču­dio da ne­ki od sa­vre­me­nih cr­no­gor­skih et­no­ge­ne­ti­ča­ra, pri­sta­ša cr­no­gor­ske hi­lja­du­go­di­šnje dr­žav­no­sti sa­op­šti da je „sta­nov­nik’’ iz Cr­ve­ne sti­je­ne, ne­an­der­ta­lac iz pe­ri­o­da pa­le­o­li­ta bio Cr­no­go­rac, jer se pe­ći­na na­la­zi u za­pad­noj Cr­noj Go­ri iz­nad do­li­ne Tre­bi­šni­ce. Ni­je, da­kle, bit­no što se ra­di o pa­le­o­li­tu, bit­no je da je „cr­ve­no –sti­je­nja­nin’’ ži­vio na te­ri­to­ri­ji da­na­šnje Cvr­ne Go­re.
Su­ve­re­ni­sti pam­te mno­go to­ga iz na­še da­le­ke isto­rij­ske pro­šlo­sti, na­rav­no ona­ko ka­ko to nji­ma od­go­va­ra, nji­ho­vim po­li­tič­kim i ide­o­lo­škim po­tre­ba­ma, pa po­mi­nju Du­klju, ar­hon­ta Pe­tra, „sve svo­je di­na­sti­je- i Vo­ji­sla­vlje­vi­će, Bal­ši­će, Cr­no­je­vi­će i Pe­tro­vi­će’’. Ne za­bo­ra­vlja­ju ni „sram­nu’’ Pod­go­rič­ku skup­šti­nu, ni­ti „Bo­žić­ni usta­nak’’, a 13 .jul 1941. go­di­ne, to jest dan op­šte­na­rod­nog ustan­ka cr­no­gor­skog na­ro­da pro­tiv fa­ši­stič­kog oku­pa­to­ra i nje­go­vih do­ma­ćih slu­gu cr­no­gor­skih ze­le­na­ša (du­hov­nih oče­va da­na­šnjih su­ve­re­ni­sta) sla­ve kao po­če­tak bor­be za „vas­po­sta­vu su­ve­re­ne i ne­za­vi­sne’’ Cr­ne Go­re. Uče­sni­ci­ma Tri­na­e­sto­jul­skog ustan­ka, ko­ji ima an­ti­fa­ši­stič­ki, ju­go­slo­ven­ski ka­rak­ter, ni­je ni na kraj pa­me­ti bi­lo da se bo­re za ne­za­vi­snu i su­ve­re­nu Cr­nu Go­ru, već su li­stom usta­li da sru­še se­pa­ra­ti­stič­ku 12- jul­sku fa­ši­stič­ko- ze­le­na­šku „dr­žav­nu’’ tvo­re­vi­nu.
Su­ve­re­ni­sti, mo­ra se pri­zna­ti, ima­ju jed­nu ve­li­ku pred­nost- du­go smo vre­me­na pri­pre­ma­ni da ne raz­li­ku­je­mo isti­nu od la­ži.
Šta o ovoj ne­pre­kid­noj hi­lja­du­go­di­šnjoj dr­žav­no­sti cr­no­gor­ske dr­ža­ve ka­žu isto­ri­ča­ri?
Za dr Di­mi­tri­ja – Di­ma Vu­jo­vi­ća, isto­ri­ča­ra či­ja se kom­pe­tent­nost ne mo­že ospo­ri­ti, mo­der­na cr­no­gor­ska dr­ža­va je tvo­re­vi­na ko­ja se u Cr­noj Go­ri de­fi­ni­tiv­no kon­sti­tu­i­sa­la u XIX vi­je­ku. Ova dr­ža­va ni­je „prost na­sta­vak sred­nje­vje­kov­ne zet­ske dr­ža­ve, pa ni dr­ža­ve Cr­no­je­vi­ća...Ona ni­je ni nji­ho­va ob­no­va, ni po for­mi ni po sa­dr­ži­ni, bez ob­zi­ra što su tra­di­ci­je sta­re dr­ža­ve pri­sut­ne i kao ta­kve igra­le po­zi­tiv­nu ulo­gu u stva­ra­nju cr­no­gor­ske dr­ža­ve. Ona je pot­pu­no no­va isto­rij­ska tvo­re­vi­na, nov kva­li­tet, ko­ji je na­stao u spe­ci­fič­nim isto­rij­skim uslo­vi­ma...’’, za­klju­ču­je dr Vu­jo­vić.
P. S. Na ve­li­ku ne­sre­ću su­ve­re­ni­sta, i jed­nih i dru­gih, ima nas ko­ji još či­ta­mo što tre­ba, a po­ne­što i na­pi­še­mo o to­me ka­ko je bi­lo.

Komentari

Komentari se objavljuju sa zadrškom.

Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijedjanje i klevetanje. Nedozvoljen sadržaj neće biti objavljen.

Prijavite neprikladan komentar našem MODERATORU.

Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite našem Ombudsmanu.

Uslovi korišćenja

Svako neovlašćeno korišćenje sadržaja štampanog i on-line izdanja Dana kažnjivo je i vlasnik prava shodno Zakonu o autorskim i srodnim pravima ima pravo na zaštitu od istog, kao i na naknadu štete prouzrokovane takvim radnjama. Zabranjeno je svako objavljivanje, modifikovanje, kopiranje, štampanje, reprodukovanje, distribuiranje ili na drugi način javno prikazivanje podataka, tekstova, fotografija i informacija iz naših izdanja, bez pisane saglasnosti Jumedia Mont doo.

MARKETING
loading...
Dan - novi portal
Predaja pomena on-line

Najčitanije danas

INFO

Cjenovnik i pravila o medijskom predstavljanju u toku kampanje za izbore za odbornike u SO Herceg Novi koji će biti održani 9. maja 2021.godine.

Pravila lokalni
Jumedia Mont d.o.o.

Cjenovnik - Radio D

Pravila o medijskom predstavljanju

Pravila lokalni
M.D.COMPANY d.o.o.

Cjenovnik - Radio D+

INFO

Zaštitnika prava čitalaca Dan-a

OMBUDSMAN

kontakt:

ombudsman@dan.co.me

fax:

+382 20 481 505

Pogledajte POSLOVNIK

Pratite rad OMBUDSMANA

Pogledajte IZVJEŠTAJE

Karikatura DAN-a
Karikatura
Pogledaj sve karikature >>>

Najčitanije - 7 dana


 

Prognoza dana

 



 

Developed by Beli&Boris - (c) 2005 "Dan"