Piše: Darko Jovović
Reklo bi se, na prvi pogled, da je izraz korito vrlo prost, jer se sastoji od samo šest karaktera što je 2,8 puta manje od naše prosječne riječi. Doduše, izraz korito sadrži tri samoglasnika što je za 7,2 odsto više od prosjeka, ali je, jezički gledano, ovaj izraz mnogo jednostavniji od, recimo, riječi intelektualac, slobodoumnik, obrazovanje, čestitost, ili, pak, dostojanstvo. Međutim, sagledavajući našu zbilju, i najobični laik može lako uvidjeti da izraz korito, po svojoj važnosti, zauzima vodeće mjesto, ne samo u crnogorskim leksikonima, nego i u stvarnom trajanju naše ponosne, jednodecenijske domovine. No, tome se nije čuditi, jer je riječ korito, zahvaljujući tvorcima „boljeg crnogorskog života“, postala sinonim za nekadašnju sofru, odnosno za novoustanovljenu potrošačku korpu ili trpezu. Korito je posebno dobilo na značaju kad su dični analitičari, vizionari i ekonomski eksperti, poput Mila Đukanovića, konstatovali da su svinjogojstvo, sitno stočarstvo i zemljoradnja budućnost sjevernog regiona Crne Gore. Nekako, uporedo sa tom konstatacijom, Njegoševa pjesma „Orao i svinja“počela je da iščezava iz evropskog duha crnogorske intelektualne elite, koja se distancirala od filozofskog promišljanja tvorca ,,Gorskog vijenca’’. Zato je Njegoš, najvjerovatnije, i izbačen iz školskih udžbenika. Tim prije, jer je u demokratskoj i prosperitetnoj zemlji, stvorenoj za svinjogojstvo, neprimjereno veličati nekog orla spremnog da prkosi i uzleti do gordih visina, a poništavati i rugati se fiziološkim potrebama jedne svinje, čija je egzistencija nezamisliva bez blata i dubokog, odnosno punog korita. Uostalom, demokratski je i humano, a i prirodno, u datom ambijentu u kom egzistira Crna Gora, kao kandidat za članstvo u NATO savezu, prednost davati svinjama u odnosu na orlove, jer su svinje, za razliku od orlova, kratkog vijeka. Njih treba posebno uvažavati, jer postoji opravdana opasnost da svinje tokom svog kratkog životnog trajanja, zbog borbe za puno korito, i ne osjete sve blagodeti ustoličenog poretka.
Doduše, Njegoš je u jednom dijelu pomenute pjesme svinju stavio u privilegovan položaj i, u neku ruku, naslutio njeno današnje blagostanje rekavši: „pa cio dan u glib do ušiju,/prevraćam se, na svijet uživam;/ ni što mislim, ni glavu razbijam,/no iza sna na puno korito.“ Međutim, slavni vladika u daljem tekstu ove pjesme pokazuje da je njegova filozofska interpretacija vrijednosti, gledano sa današnje distance, teško prihvatljiva, jer on svojim stavom podriva savremeno crnogorsko svinjogojstvo, navodeći da orao svinji s prezirom odgovara: „Mož se hvalit ka pošteno živiš/ pred svinjama, ali ne pred nama,/ jerbo naše pleme ponosito/ takvoga se gnušava života.“
Čini se da je Njegoš, ipak, najviše kiksao na kraju pjesme gdje kaže:“Osta svinja u gadnom brlogu/ čekajući u čelo sjekiru“. On je na ovaj način poljuljao univerzalnu tezu o lagodnosti svinjskog života, čime je udario na temeljne vrijednosti jedne perspektivne razvojne djelatnosti. Jer, zaista, je neprimjereno ukazivati da na ovom svijetu ima ičeg prečeg od punog korita. Takođe, neukusno je, uz pominjanje sjekire, podsjećati da je kratko sve što je slatko. Jer unižavanjem svinje unižava se i korito, koje je, kako sam i rekao, personifikacija savremene i bogate crnogorske trpeze.
Možda Njegoš ne bi išao toliko u krajnost da je kod sebe imao savremene priručnike iz svinjogojstva u kojima se navodi da jednu od najvažnijh osnova uspješnog gajenja svinja čini što bolje poznavanje svinja uopšte, odnosno uticaja okoline na svinje. Uostalom, u tim priručnicima piše da u pogledu opšteg poznavanja svinja postoje veoma velike razlike između rasa od prije sto i više godina i ovih, koje se danas uobičajeno drže. Očigledno je da se zbog tih razlika danas pojavljuju i potpuno pogrešne predrasude o svinjama. Zato je u cilju sveukupnog jačanja crnogorskog društva veoma važno usvojiti sledeće preporuke iz jednog od pomenutih priručnika: „ Svinje brzo i sigurno shvate da li ih farmer voli. Ako ih voli, onda one dobro “sarađuju”, skoro da se dogovaraju kako da obje strane budu još zadovoljnije! To se posebno odnosi na gajenje krmača i odgoj prasadi. Čak se smatra da se dobrom “saradnjom” kod krmača dobije bar jedno prase godišnje više!“
Iz ovih preporuka da se primijetiti da su poslušnost, uzajamno razumijevanje i dobra saradnja garant za puno korito i put do mirnijeg sna. Naravno, važno je napomenuti da i savremeni tumači snova ukazuju da svinja simbulizuje pozitivne promjene, a puno korito veliki dobitak.