- Piše: Milka Šćepanović

Povodom oktobra – mjeseca borbe protiv raka dojke, pomislih da treba još više podići svijest o toj bolesti. Rak dojke je vodeći uzrok obolijevanja i umiranja od malignih bolesti u ženskoj populaciji širom svijeta. Oktobar se, kao Međunarodni mjesec borbe protiv raka dojke, obilježava u mnogim zemljama širom svijeta, kako bi se skrenula pažnja na rasprostranjenost te bolesti i podigla svijest o značaju zdravih oblika ponašanja u prevenciji karcinoma dojke, kao i o značaju ranog otkrivanja i mogućnostima pravovremenog započinjanja liječenja oboljelih.

Maligne neoplazme (maligni tumori, rak), poslije bolesti srca i krvnih sudova, predstavljaju najčešći uzrok obolijevanja i umiranja ljudi, kako u svijetu, tako i u našoj zemlji. Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije, preko 22 miliona ljudi u svijetu živi s rakom. Svake godine u svijetu se registruje oko 11 miliona novooboljelih, od čega oko 60 odsto u zemljama u razvoju, dok sedam miliona ljudi umre od malignih neoplazmi.

Dostupna stručna literatura pokazuje da kada se karcinom dojke otkrije na vrijeme u preko 90 odsto slučajeva liječenje ima dobru prognozu. Kada se karcinom dojke otkrije u ranoj fazi bolesti, primjenom adekvatne terapije i kontinuiranim liječenjem može se spasiti život i unaprijediti kvalitet života oboljelih žena.

Kao i mnoge bolesti i stanja, ni za ovu bolest Crna Gora ne posjeduje Nacionalni populacioni registar za rak (u toku je njegova izrada). Kada je u jednoj od emisija specijalista za ovu oblast rekla da „zbog situacije izazvane epidemijom koronavirusa samo žene iz opštine Podgorica i zdravstvenog centra MUP-a, starosti od 50 do 69 godina, od 25. maja mogu da rade skrining za rak dojke”, da li se iko zapitao od nadležnih u ministarstvu da tu bolest ima još neko i van Podgorice? Zašto pravimo diskriminaciju među oboljelima, konkretno kada govorimo o raku dojke? Shvatajući poentu priče nekog ko predstavlja zdravstveni sistem javno, ne shvatam zašto se nije našao model da svaka oboljela žena koja ima potrebu za konsultacijom i pregledom to može da uradi i u centrima u Podgorici?! Da li smo svjesni da nekada može biti kasno za bilo kakav test ranog otkrivanja?! Ne smije nas sprečavati nijedna jedina situacija, pa neka se radi i o koronavirusu, da pristupimo pregledu ako sumnjamo na karcinom.

Na osnovu podataka o incidenciji malignih neoplazmi iz nacionalnih registara za rak susjednih država (Srbija, Hrvatska i Slovenija) i procjena sačinjenih od strane kolaborativnog centra Svjetske zdravstvene organizacije za maligne tumore iz Liona, procjenjuje se da u Crnoj Gori svake godine od malignih neoplazmi oboli između 1.600 i 1.900 osoba.

Kao što sam ranije navela, Crna Gora ne posjeduje Nacionalni populacioni registar za rak, tako da ne postoje precizni podaci o broju novooboljelih od malignih bolesti.

Koliko je Crna Gora kao zemlja prepoznala ovaj problem, koliko se posvetila liječenju raka dojke, prevenciji, ranom otkrivanju? Koliko smo zaista mi kao žene odgovorne, postoji i to pitanje na koje treba obratiti pažnju?! Svakako, najbitnija stvar je da se žene ciljne populacije od 50 do 69 godina starosti obavezno odazovu na poziv za skrining mamografiju u okviru organizovanog nacionalnog skrininga na rano otkrivanje raka dojke. Uz vašu i zajedničku pomoć ciljne populacije (žena), gotovo svaki slučaj raka dojke može biti spriječen! Odazovimo se na skrining, budimo odgovorni!

(Autorka je izvršna direktorica NVO „Naše sunce”)

---