VARŠAVA – Evropska komisija zatražila je od Suda evropske unije u Luksembrug da izricanjem privremene mjere zaustavi sječu drva u poslednjem velikom ostatku ravničarskih evropskih prašuma pod zaštitom Unesko, Bjalovježi na granici Poljske i Belorusije, koju je bez obzira na izričiti zahtjev UN nastavila vlada premijerke Beate Šidlo.
EK je poslala sudu u Luksemburgu zahtjev da izricanjem privremene mjere zaustavi sječu drveća dok Sud EU ne odluči o tužbi EU protiv Poljske, koja se pravda da je sječa nužna kako bi se prašuma spasila od invazije parazita – osmozubnog smrčinog potkornjaka, javlja juče državni poljski radio.
Zvanična Varšava ima sada rok do 4. avgusta da predstavi svoje argumente, pošto o privremenim mjerama Sud EU odlučuje obično brzo, u roku od nekoliko nedjelja, dok samo suđenje da li je Poljska intervencijama u prašumi, osim u striktno štićenoj nultoj zoni Nacionalnog parka prekršila evropske zakone o zaštiti životne sredine može da se oduži.
Poljska se već jednom našla pred Sudom EU zbog istog ministra životne sredine Jana Šiška u vrijeme prve vlade konzervativne stranke Pravo i Pravda tada na čelu sa Jaroslavom Kačinjskim zato što je namjeravala da izgradi prometni put preko striktno zaštićene močvarne oblasti rijeke Rospude, ali tada Poljska nije kažnjena, pošto je sporni projekt odmah povukla naredna liberalna vlada premijera Donalda Tuska.
Sječu prašume pokušavaju da makar uspore aktivisti ekoloških organizacija iz Poljske i susjednih zemalja koji se vezuju za testere i mašine za sječu a krajem juna su hiljade Poljaka izašle na ulice Varšave da zahtijevaju da poljske konzervativne vlasti ostave prašumu na miru, posebno što je smrčin potkornjak uobičajena pojava i njegove perodične invazije doprinose blagorodno unikatnim prirodnim procesima biodiverziteta.
Bjalovježa, kompleks drevnih šuma na prostoru 1.500 km2 u pograničju Bjelorusije i Poljske čiji veći dio leži u Bjelorusiji pod zaštitom je Unesko od 1979. godine kao poslednji tako veliki netaknut ostatak prašuma koje su vekovima prekrivale ravnice većeg dijela starog kontinenta.
U Bjelorusiji je pod zaštitom Unesko rezervat od skoro 900 kilometara kvadratnih i sa njim nema problema dok u Poljskoj leži oko 100km2 nulte zone u kojima je registrovano i više od 1.000 stabala staraca – čak 600-godišnjih hrastova, 350-godišnjih borova i 250-godišnjih jela.
Prema analizi EK, obim sječe i eksploatacije drveta, iako nije pogodio prvu striktno zaštićenu zonu prevazilazi sredstva koja smiju da se primijene za održivi razvoj i eksploataciju šume, a na svom zasjedanju u Krakovu 5. jula od poljskih vlasti je zatražio da hitno obustavi sječu i Komitet svetske baštine Unesko.
Poljska je taj zahtjev UN ignorisala, a premijerka Beata Šidlo je čak izjavila da takve odluke UNESKO nema, iako su je mediji i ekolozi objavili na svojim sajtovima.(Beta)
Komentari
Komentari se objavljuju sa zadrškom.
Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijedjanje i klevetanje. Nedozvoljen sadržaj neće biti objavljen.
Prijavite neprikladan komentar našem
MODERATORU.
Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite našem
Ombudsmanu.