Građani Sjedinjenih Američkih Država juče su birali predsjednika. Kandidati za četvorogodišnji mandat u Bijeloj kući su aktuelni predsjednik i republikanac Donald Tramp (74) i demokrata i bivši potpredsjednik Džozef Bajden (77). Izbori, čiji ishod s nestrpljenjem iščekuje cijela planeta, već juče su ušli u istoriju, jer je više od sto miliona Amerikanaca iskoristilo pravo da glasa ranije, lično ili poštom, što je oko 50 odsto upisanih u birački spisak.
Prebrojavanje glasova može potrajati satima, danima ili čak nedjeljama prije nego što se proglasi konačni pobjednik.

Bajden ima očiglednu prednost nad Trampom u četiri najvažnije „sving“ države, pokazuje nova anketa „Njujork tajmsa“, u kojoj su učestvovali i oni birači koji nisu izašli na izbore 2016. godine i koji su, prema pisanju tog lista, izlašli u velikom broju da glasaju, uglavnom za demokrate.

Bajden je prema toj anketi ispred Trampa u Viskonsinu i Pensilvaniji, kao i u takozvanim državama San Belt, na Floridi i u Arizoni.

Bajdenova prednost je najizraženija u Viskonsinu, gdje je razlika između njega i Trampa 11 procenata. Kako se navodi, Bajden ima podršku 52 odsto birača u toj državi, a Tramp 41 odsto.

Na ranom glasanju za predsjedničke izbore u SAD glasalo je skoro 102 miliona Amerikanaca, što je 48 odsto upisanih birača, odnosno 73 odsto ukupno izašlih birača na prethodnim izborima 2016. godine, prenosi AP.

U nekoliko država, uključujući Teksas i Arizonu, odziv prije izbornog dana već je premašio ukupan odziv na izborima održanim prije četiri godine.

Tramp je uvjeren da je prebrojavanje glasova podložno zloupotrebi.

Pored predsjednika, Amerika bira i članove Kongresa. Predsjednika SAD ne biraju direktno birači, već tijelo poznato kao izborni/elektorski koledž ili kolegij.

Tako se šest sedmica nakon izbora sastaje izborni koledž, kada 538 elektora bira novog predsjednika i potpredsjednika SAD.

Aktuelni predsjednik Donald Tramp je na predsjedničkim izborima 2016. godine, prema rezultatima prebrojanih glasova Amerikanaca, izgubio, ali je odnio pobjedu zahvaljujući većem broju elektora.

Amerikanci biraju predsjednika SAD indirektno, sistemom koji se zove izborni koledž i koji je definisan u drugom članu Ustava. Kada američki građanin glasa, on poručuje predstavnicima svoje savezne države ili elektorima za koga treba da glasaju.

Bez obzira na to sa kolikom većinom je jedan od kandidata pobijedio u nekoj saveznoj državi, svi glasovi elektora idu samo njemu. Izuzetak su dvije države – Mejn i Nebraska, gdje se broj elektora dijeli proporcionalno broju osvojenih glasova.

Elektore biraju političke partije na državnom nivou i oni se izjašnjavaju o predsjedniku i njegovom zamjeniku. Elektori mogu biti i lideri partija ili izabrani zvaničnici.

U nekim slučajevima pojedinci mogu biti i u ličnoj vezi sa predsjedničkim kandidatom, a očigledan primjer za to je bivši predsjednik Bil Klinton koji je bio elektor u Njujorku, a njegova supruga Hilari bila je protivkandidat Trampu.

Broj elektora iz svake američke države jednak je broju predstavnika i senatora u Kongresu odnosno ukupno 538, uz dodatna tri iz oblasti Kolumbija.

Uprkos tome što kandidat Demokratske stranke Džozef Bajden vodi prema rezultatima anketa, izborna trka u takozvanim neodlučnim državama je i dalje tijesna i Tramp bi mogao dobiti neophodnih 270 glasova za sistem izbornog koledža kojim se utvrđuje pobjednik na izborima

Naime, najveći broj država u SAD tradicionalno je naklonjen jednoj opciji (republikanci ili demokrate) i kandidati znaju da u tim državama mogu da računaju na sve elektore. Sjeveroistok, region Velikih jezera i Pacifik čine stabilne demokratske zone, dok republikanci drže Jug, Srednji Zapad, ravnicu iza Misisipija i Stjenovite planine.

Ali, tu su i države gdje glasači nijesu ubjedljivo na strani ni Demokratske stranke ni Republikanske stranke, koje ne važe za sigurne glasove. To su ove godine Arizona, Florida, Mičigen, Pensilvanija, Ohajo, Viskonsin, Sjeverna Karolina i Ajova.

Kada neko osvoji većinu u određenoj državi, dobija unaprijed određen broj takozvanih elektorskih glasova. Pobjednik je onaj koji sakupi najmanje 270 elektorskih glasova od ukupno 538.

Ako pretpostavimo da će većina država glasati kao i obično, Bajdenu bi bila neophodna pobjeda u bar nekim od „sving“ država.

Florida nosi najviše glasova od „sving“ država – 29, zati slijede Pensilvanija (20), Ohajo (18), Mičigen (16), Sjeverna Karolina (15), Arizona (11), Viskonsin (10) i Ajova (6).

Da bi Bajden pobijedio, trebalo bi da Trampu uzme 39 elektorskih glasova u odnosu na njegov rezultat od prije četiri godine.

Ako rana faza ne pođe Bajdenu naruku, pažnja zemlje će se usmjeriti prije svega na dvije države: Pensilvaniju i Arizonu. Pensilvaniji će verovatno trebati dani da broji glasačke listiće, što znači da rezultata možda neće biti poznat ni kasnije ove nedjelje.

Ali, Bajden ima uski put bez Pensilvanije. Morao bi da osvoji Mičigen i Viskonsin (tamo gdje je favorizovan), Arizonu (gdje ima usko vođstvo na anketama) i jedan od dva kongresna okruga koji odvojeno dodeljuju elektorske glasove (u Mejnu i Nebraski, a Bajden u oba ima malo vođstvo).

Međutim, nisu samo „sving“ države u igri. Neke koje su ranije bile „sigurica“ za republikance sad više to nisu. To je na primjer Džordžija sa 16 elektorskih glasova, a gdje Bajden, po poslednjim anketama, ima malu prednost.

Ipak, ankete ne treba uzimati zdravo za gotovo. Ankete ozbiljno potcijenile Trampove pristalice 2016.godine – posebno u „sving“ državama.

Pored toga, moguće je da možda previše računaju na demokratsku podršku (više ljudi može i da kaže da će glasati za Bajdena, a da zapravo glasa za Trampa).

Jedna od najvećih američkih država Teksas nosi čak 38 glasova. Na ovim izborima se i ona spominje kao potencijalna „sving“ država. Sa Teksasom, Bajden bi onda trebalo samo da pobijedi u državama u kojima je Hilari Klinton već pobijedila 2016. godine i ako ovog puta ne bi bilo nekih odmetnutih glasova.

Međutim, većina analitičara vjeruje da Bajden neće osvojiti Teksas ako ne osvoji nijednu državu na jugoistoku. Alij rana izlaznost je bila ogromna u Teksasu ove godine, a izbori su suštinski neizvjesni.

---