Učenici osnovnih škola „Savo Ilić” i „Njegoš” pokazali su veliko interesovanje za predavanje na temu „Morske kornjače i delfini”, koje je u čitaonici kotorske gradske biblioteke, uz video-prezentaciju, održala Slađana Gvozdenović, magistar ekologije u Institutu za biologiju mora. Djeca su joj postavljala mnoštvo pitanja, pri čemu su u neformalnoj i opuštenoj atmosferi opisivala svoje susrete sa ovim životinjama, kao i zapažanja o količini smeća koje su tokom ronjenja vidjela u morskim dubinama. Učenici od trećeg do šestog razreda, njih 38, znali su da su delfini sisari, da se svaki prepoznaje po osobenom zvižduku, da međusobno komuniciraju putem zvukova visoke frekvencije (takozvani delfinski jezik)... Ali su od Slađane naučili da su ženke i „bebisiterke”; znali su da kornjače žive na Zemlji već 150 miliona godina, ali ne i da pripadaju rodu gmizavaca, da su „kišobran vrste” i da su „bioturbatori”.
- Dobro je da na ovako lijep način djeca priđu izučavanju životinja sa kojima se susreću u zalivu, kao i da se podstaknu na razmišljanje o tome da one treba da se pripaze - kaže Tamara Radonjić, učiteljica iz OŠ „Njegoš”.
Kao učesnica projekta „Mreža za zaštitu kornjača i delfina u Jadranskom moru” (CET), mr Slađana Gvozdenović je zajedno sa kolegama uložila velike napore da se ove životinje izučavaju u zemljama regiona, kako bi našli načina da se poboljša njihova zaštita.
- Cilj nam je da kroz radionice prije svega edukujemo ljude, posebno ribare, koji su u stalnom dodiru sa morem, kako da se ponašaju kad ulove kornjaču, delfina, šta da rade da bi im pomogli, jer more je njihova sredina, mi smo tu gosti. Ne manje važan cilj je i edukacija mladih ljudi, učenika u osnovnim i srednjim školama. Projekat je završen, ali konstantno radimo na obučavanju učenika. Njima je ovo jako interesantno, jer u školi ne uče toliko detaljno o tome. Vrlo je važno da se upoznaju sa ugroženim vrstama, jer sutra će oni doći na naša mjesta i trebaće da rade na njihovoj zaštiti. Kad od malena uče, onda postaju ranije svjesni toga i bolje znaju kako će kasnije postupati - ističe Gvozdenović.
Ona je juče bila domaćin mališanima prilikom posjete Institutu za biologiju mora. Provela ih je kroz laboratorije, upoznala ih sa sadržajem poslova koji se ovdje obavljaju, omogućila im čak da pod mikroskopom pogledaju neke mikrooorganizme, sa namjerom da ih zainteresuje da neki od njih sjutra i rade u Institutu.
- Institut organizuje predavanja za veliki broj studenata iz zemalja regiona, jako smo otvoreni za saradnju sa učenicima, možda bi malo više trebalo da nas posjećuju. Dešava se da studenti iz Crne Gore nikad ne dođu u Institut, a ima i studenata kojima je praksa da svake godine dolaze i slušaju predavanja, uglavnom oni iz Hrvatske, Srbije i Bosne.
Dolaze i inostrani studenti, ljeti ima dosta razmjene sudenata, koji provedu po dva mjeseca na praksi u Institutu - rekla je Gvozdenović.
Koordinatorka programa bila je bibliotekarka Jelena Vukasović.
M.D.Popović


Više predavanja-veća ekološka osviješćenost

- Bilo je mnogo zanimljivo, volim biologiju i prirodne nauke, postavljala sam puno pitanja, naučila dosta novog. Lijepo bi bilo da se ovakva predavanja češće organizuju. Voljela bih da više čuvamo i čistimo naše more, da se poboljšaju mehanizmi zaštite kornjača i delfina, izgleda da zakon nije dovoljan, kaže Jovana Stanišić, učenica OŠ „Savo Ilić”.
Sa njom se slaže i Luka Ivanović, učenik OŠ „Njegoš”, koji smatra da su delfini i kornjače ugroženi zbog bacanja kesa, zbog ribarskih koča, mreža, parangala, uništavanja staništa, usljed velike gradnje na obali. Delfine dezorijentiše prodoran zvuk sirena, usljed čega stradaju sudarajući se sa brodom. Slično se dešava i sa kornjačama kada iz sjevernog Jadrana krenu ka grčkoj obali da polažu jaja.