Kako prepoznati i kontrolisati emocionalno prejedanje uzrokovano stresom

Emocionalno prejedanje razlikuje se od obične gladi jer je najčešće povezano s osjećajima, a ne stvarnom potrebom organizma za hranom. U takvim trenucima ljudi često biraju namirnice bogate šećerom, mastima i solju, poput slatkiša, grickalica i brze hrane, jer im one privremeno mogu popraviti raspoloženje.

Zašto jedemo kada smo pod stresom?

Hrana mnogima predstavlja način da se lakše nose s emocijama. Kada su tužni, usamljeni, nervozni ili pod pritiskom, neki ljudi nesvjesno koriste hranu kao bijeg od problema ili način da nakratko smanje osjećaj napetosti.

Problem nastaje kada hrana postane glavni način suočavanja sa stresom. Umjesto da riješimo uzrok nervoze ili pronađemo drugi način opuštanja, posežemo za jelom koje nam pruža kratkotrajan osjećaj zadovoljstva.

U takvim situacijama rijetko se bira zdrava hrana. Mnogo češći izbor su slatkiši, brza hrana i namirnice s velikim brojem kalorija, koje mogu dodatno pojačati želju za još hrane.

Kako prepoznati emocionalno prejedanje?

Postoji nekoliko znakova koji mogu ukazivati na to da jedemo zbog emocija, a ne zbog gladi.

Ako često jedete nesvjesno, osjećate krivicu nakon obroka, posežete za hranom nakon svađe ili stresne situacije iako niste gladni, postoji mogućnost da je riječ o emocionalnom prejedanju.

Takođe, znak može biti i jaka želja za određenom hranom kada ste uznemireni, poput potrebe za čokoladom, slatkišima ili grickalicama u trenucima nervoze. Emocionalno jedenje može se pojaviti i iz dosade ili potrebe da se nakratko odvrati pažnja od problema.

Kako kontrolisati prejedanje uzrokovano stresom?

Prvi korak u kontroli emocionalnog prejedanja jeste prepoznavanje razloga zbog kojih posežemo za hranom. Važno je otkriti koje situacije, osjećaji ili događaji pokreću tu potrebu.

Jedan od načina je vođenje dnevnika ishrane u koji se može zapisivati šta ste jeli, kako ste se osjećali prije i poslije obroka, gdje ste jeli i u kakvoj situaciji. Na taj način lakše se mogu uočiti obrasci ponašanja.

Nakon što prepoznate uzroke, važno je pronaći druge načine suočavanja sa stresom. Umjesto hrane, nekima može pomoći fizička aktivnost, razgovor s bliskom osobom, šetnja, odmor ili vrijeme posvećeno nekoj aktivnosti koja opušta.

Ako stresne situacije često dovode do gubitka kontrole nad hranom, korisno je potražiti podršku i razgovarati sa stručnom osobom koja može pomoći u pronalasku boljih načina suočavanja s emocijama.

Kontrola emocionalnog prejedanja zahtijeva vrijeme i promjenu navika, ali prvi korak je prepoznati razliku između stvarne gladi i potrebe da hranom ublažimo stres.