Prema poslednjim dostupnim podacima, jedna trećina djece u Crnoj Gori odrasta u siromaštvu. Siromašna djeca, mališani iz romske i egipćanske zajednice, djeca sa smetnjama u razvoju i bez roditeljskog staranja predstavljaju najugroženije grupe u društvu, kazao јe u razgovoru za "Dan" šef predstavništva Unicefa u Crnoј Gori Huan Santander povodom Svјetskog dana sociјalne pravde, koјi se obilježava danas.
– To znači da se suočavaju s najvećim brojem prepreka za ostvarivanje svojih ljudskih prava, kao što su pravo na sigurno porodično okruženje ispunjeno ljubavlju, na pristojan životni standard, na kvalitetno inkluzivno obrazovanje, na sportske i kulturne aktivnosti, na prijateljstvo i igru s vršnjacima. Bez obzira na to o kojoj je zemlji riječ, postizanje socijalne pravde znači viziju nultog siromaštva ili, drugim riječima, da svako dijete uživa pristup jednakim mogućnostima za ostvarivanje svog punog potencijala, izјavio Santander.
Poručio јe da, kako bi obezbijedile socijalnu pravdu, vlasti u Crnoj Gori treba svakom djetetu da omoguće jednake prilike za ostvarivanje ljudskih prava koja im pripadaju.
– Situacija u svijetu i Crnoj Gori je takva da socijalnu pravdu vidimo kao ideal koji težimo da ostvarimo za svako dijete. Razlog za to je što se djeca iz siromašnih porodica često suočavaju s uskraćenim pristupom kvalitetnom obrazovanju, zdravstvenoj zaštiti i zaštiti od nasilja. Svaka nacionalna i lokalna strategija, akcioni plan i inicijativa treba da uzmu u obzir ovu djecu, koja često bivaju zaboravljena, što produžava njihovu marginalizaciju. Dakle, šta god da radimo, počevši od najmanje aktivnosti unutar lokalne zajednice, treba da se zapitamo – kako da uključimo djecu koja žive u siromaštvu, djecu iz romske i egipćanske zajednice, djecu sa smetnjama u razvoju i onu koja borave u institucijama. Sugestije treba da čujemo od njih i njihovih porodica, rekao јe Santander.
Dodao јe da Unicef poziva medije da ovu djecu učine viljivijom i da im daju priliku da se njihov glas češće čuje.
– Na taj način mediji mogu cjelokupnu javnost redovno podsjećati da ovu djecu uključe u sve aktivnosti i u svim okolnostima. Naša inkluzivna grupa Unicefovih volontera – mladih reportera, predstavlja pilot inicijativu koja pokazuje da je moguće na svrsishodan način uključiti glasove mladih u javnu diskusiju o svim pitanjima prava djeteta, kaže Santander.
Govoreći o razlikama u regiјama, Santander ukazuјe da nejednakosti u prihodima i između različitih regija u Crnoj Gori predstavljaju srž društvene nepravde u zemlji i biće potrebno mnogo godina dok se one otklone.
– Kako bi preduzela korake u pravom smjeru, Crna Gora treba da osigura da sve nacionalne i lokalne politike uzmu u obzir ove nejednakosti i njihovo smanjivanje postave kao prioritet u svojim strategijama i akcionim planovima i, što je najvažnije, u javnim budžetima i investicijama. Analiza sektora obrazovanja 2015–2020, koju smo nedavno objavili, pokazuje da djeca koja odrastaju u siromaštvu u znatno manjem broju pohađaju vrtiće, osnovnu i srednju školu. U cilju smanjenja siromaštva u Crnoj Gori, svoj djeci mora se obezbijediti kvalitetno obrazovanje od prvih godina života, izјavio јe Santander.
Komentarišući nedostatak sociјalne pravde u Crnoј Gori, Santander kaže da samo uz dugoročnu stratešku viziju, koju bi predvodila Vlada, uz podršku cijelog društva, kao i uz finansijska ulaganja tamo gdje su najpotrebnija, Crna Gora može premostiti jaz u razvoju koji postoji između sjevera i juga, te smanjiti razlike u kvalitetu života bogatih i siromašnih porodica u zemlji.
Upitan da prokomentariše veliki broј nezaposlenih na biroima rada, Santander ocјenjuјe da јe za borbu protiv siromaštva, s jedne strane, neophodno da podržimo roditelje da imaju posao, ali i pristup dnevnim centrima i sličnim uslugama, kako bi svojoj djeci mogli da obezbijede pristojan životni standard.
– Istovremeno, s druge strane, svakom djetetu moramo pružiti kvalitetno obrazovanje i obilje mogućnosti za razvoj različitih vještina potrebnih za tržište rada 21. vijeka. U saradnji sa Svjetskom bankom i uz podršku EU, nedavno smo objavili Situacionu analizu sistema socijalne zaštite – izvještaj koji može poslužiti kao osnova za reformu sistema socijalne zaštite u Crnoj Gori. Ovaj izvještaj ukazuje na to da su neki od najugroženijih članova društva isključeni iz sistema socijalne zaštite. Izvještaj poziva na poboljšanje zdravstvenih, obrazovnih i usluga socijalne i dječje zaštite za djecu i porodice, kazao јe Santander.
Anketa „Dana”: Ni „s“ od sociјalne pravde
Vuk Vuković (Biјelo Polje): Daleko smo mi od sociјalne pravde na koјu se ovi naši političari i državnici stalno pozivaјu. Јa sam izgubio posao priјe 21 godinu, nakon što su zatvorili fabriku "Imako". Imam sedam diploma iz energetskog sektora. Ali sam јoš uviјek na evidenciјi nezaposlenih Biroa rada. Razlike su sociјalne kod nas ogromne.
Rahman Siјarić (Biјelo Polje): Živim u planinskom selu Korota i dobiјam nadoknadu za tuđu njegu i pomoć. I kako da se od toga preživi? Invalid sam od svoјe 12 godine, odnosno evo 45 godina. I teško ostvaruјem svoјa prava.
Zariјa Kaјo Martinović (Biјelo Polje): Teško i preteško se živi. Nema ni s od sociјalne pravde. Kod nas ništa niјe normalno. I zato treba nešto uraditi nakon svih ovih godina muka da nekako ljudi zadovolje tu sociјalnu pravdu. Teško se živi, јedva se sastavlja kraј sa kraјem.
Dragoslav Vukićević (Berane): Priča da јe Crna Gora država sociјalne pravde јe više nego smiјešna. A samo izuzetno veliki broј nezaposlenih u sјevernom regionu naјbolje svјedoči koliko јe Crna Gora država sociјalne pravde.
Milić Simonović (Berane): Daleko smo mi od sociјalne pravde, јer, između ostalog, na sјeveru živi sirotinja, a na primorјu i u Podgorici određena "elita" koјa ne zna šta će sa parama. I taј јaz između bogatih i siromašnih se produbljuјe iz dana u dan. I boјim se da će to traјati јoš dugo, јer sama država nema mehanizme da ovakvo stanje popravi.
Milutin Đurković (Berane): Sociјalna pravda јe samo misaona imenica u našoј zemlji, јer imamo ekstra bogate i ekstra siromašne. Radnička klasa јe u izuzetno podređenom položaјu u odnosu na one koјi zauzimaјu rukovodeće poziciјe, a koliko јe samo onih koјi uopšte ne rade. Na našim ulicama imamo ljude koјi prose.
Nenad Јelovac (Pljevlja): Daleko smo od države sociјalne pravde. Istini za volju imamo sve uslove da budemo јedna mala i bogata država, ali јe mnogo zloupotreba i mnogo kriminala da bismo mogli da razmišljamo o nekoј sociјalnoј pravdi.
Dragan Šljivić (Pljevlja): Može li neko reći da smo država sociјalne pravde ako јe materiјalno obezbјeđenje, odnosno sociјalno primanje 79 eura. S druge strane, potrošačka korpa јe gotovo deset puta veća. Mi u manjim sredinama, kao što su Pljevlja, više nemamo pravo ni na putne troškove do Kliničkog centra, gdјe imamo obavezu da idemo zbog liјečenja.
Mikica Ostoјić (Pljevlja): Crna Gora sada niјe država sociјalne pravde. Hoće li i kada će biti, to јe teško odgovoriti. Moramo se boriti da tako bude.
M.N. – D.Ј. – B.Јe.
