Izdaci opština porasli po svim stavkama / Dan
16/03/2024 u 21:20 h
Milan SekulovićMilan Sekulović
Preuzmite našu aplikaciju
Pratite nas na
Pridružite nam se na viber community
Pratite nas
i na telegram kanalu
StoryEditor

Lokalne samouprave više troše na tekuće troškove nego na kapitalne izdatke

Analiza funkcionisanja sistema lokalne samouprave u Crnoj Gori pokazala je da opštine izdvajaju skoro duplo više ili duplo više sredstava za tekuću potrošnju.

Tu, između ostalog, spadaјu troškovi za zarade, putovanja, reprezentaciјe i slično, u odnosu na kapitalne izdatke, koјe podrazumiјevaјu izgradnju infrastrukture. Podaci pokazuјu da su tekući troškovi opština u 2020. godini bili 140,1 milion, a kapitalni izdaci 85 miliona. U 2021. za tekuće izdatke bila su predviđena 153 miliona, a za investiciјe 78, dok јe u 2022. godini taј omјer bio 177,9 miliona naspram 112,3 miliona. Podaci do sredine 2023. godine pokazuјu da јe za tekuće troškove izdvoјeno 88,4 miliona, a za kapitalne 28,9.

”U dokumentu koji je pripremilo Ministarstvo javne uprave konstatovano je da je, u prosjeku, broj stanovnika po opštini 25.000, dok je prosječan broj mjesnih zajednica 19

Analiza funkcionisanja sistema lokalne samouprave u Crnoj Gori pokazala je da se prosječna veličina opština može uporediti sa većinom država Organizaciјe za ekonomsku saradnju i razvoј (OECD), uz uočavanje značajnih razlika između opština u Crnoj Gori. U prosjeku, broj stanovnika po opštini je 25.000, dok je prosječan broj mjesnih zajednica po opštini 19. U analizi koju je pripremilo Ministarstvo javne uprave navodi se da su decentralizovane nadležnosti u Crnoj Gori veoma ograničene.

– Ključne nadležnosti koje crnogorske opštine obavljaju odnose se na vodosnabdijevanje, komunalne djelatnosti, održavanje lokalnih puteva i lokalni javni saobraćaj. U državama OECD-a, kao i u susjednim državama na Zapadnom Balkanu, opštine vrše i poslove u oblasti obrazovanja, zdravlja i socijalne zaštite. Ipak, podaci iz ove analize pokazuju da opštine vrše nadležnosti koje nijesu njihova isključiva nadležnost, sa ciljem zadovoljavanja potreba lokalnog stanovništva, prvenstveno u oblasti socijalne zaštite. Takođe, opštine su iskazale stav da je potrebno sprovesti veći stepen decentralizacije, pri čemu traže više odgovornosti u oblasti naplate poreza, turizma, sporta, zaštite životne sredine. Samo nekoliko opština izrazilo јe potrebu da ima više nadležnosti u oblasti zdravlja, obrazovanja i socijalnih usluga – navodi se u analizi.

Rast zaposlenih konstantan od 2020. godine

U analizi je konstatovano da je, generalno, pravni okvir izazov za djelovanje javnih službi.

– Fragmentisani pravni okvir utiče na kvalitet funkcionisanja javnih službi, a poseban izazov predstavlja neuređen službenički sistem i sistem nadzora. Ne postoje propisane specifične procedure za upravljanje ljudskim resursima, a većina opština sprovodi godišnji nadzor nad njihovim radom. Samo tri opštine imaju interne procedure kojima se reguliše ova vrsta nadzora. Analiza pokazuje da se na lokalnom nivou povećava broj zaposlenih. Takav trend vidljiv je od 2020. godine, nakon što je prestao da važi Plan optimizacije broja zaposlenih u javnoj upravi – navodi se u analizi.

Kada je riječ o finansiranju lokalne samouprave, izdaci opština porasli su po svim stavkama. Generalno, kako se navodi u analizi, razlozi su različiti, od rasta troškova u realnom sektoru, inflatornog pritiska, ali i porasta broja zaposlenih. Podaci pokazuju da su rashodi opština u 2020. bili 281 milion eura, u 2021. godini – 287, 2022. godini – 340 i od januara do juna 2023. godine – 147. Što se tiče prihoda, oni su u 2020. bili 318 miliona, 2021. godine – 342, 2022. godine – 421, a od januara do juna 2023. godine – 236 miliona.

– Udio sopstvenih prihoda opština u ukupnim prihodima u posljednje tri godine bio je na nivou od 49,3 odsto. Ipak, kada se posmatraju kumulativni podaci, treba imati u vidu da na ovako visok procenat utiču sopstveni prihodi opština sa većim fiskalnim kapacitetom – konstatovano јe u analizi.

Analiza je pokazala da postoji rast prihoda po osnovu poreza na nepokretnost u 2022. godini zbog većeg obuhvata poreskih obveznika i usljed povećanja prosječne cijene metra kvadratnog stana u novogradnji u odnosu na 2021. godinu. Prepoznati izazovi u naplati su: neusklađenost podataka u katastarskim evidencijama i stvarnog stanja na terenu, kao i katastarsko neevidentiranje objekata koji nemaju upotrebnu dozvolu.

Pratite nas na
Pridružite nam se na viber community
Pratite nas
i na telegram kanalu
26. april 2024 02:49