Na pet lokacija u Crnoj Gori nalazi se 110 tona zastarjelih hemikalija koje je potrebno zbrinuti na adekvatan način i koje predstavljaju rizik od zagađenja, konstatovano je u Predlogu nacionalne strategije upravljanja hemikalijama 2024– 2026. U tom dokumentu navodi da poseban rizik predstavljaju zastarjele hemikalije kojima je istekao rok trajanja ili se iz drugih razloga više ne mogu koristiti, a nalaze se u starim fabrikama iz vremena SFRJ koje su prošle kroz brojne vlasničke transformacije i poslovne krize praćene generalno lošim stanjem u ovakvim fabrikama.
– Ovakva situacija tokom dugog niza godina, između ostalog, uzrokovala je i neadekvatno staranje o hemikalijama u krugu fabrike što predstavlja rizik od zagađenja. Podaci Uprave za inspekcijske poslove (UIP) ukazuju da na pet takvih lokacija ima ukupno oko 110 tona zastarjelih hemikalija koje je potrebno zbrinuti na adekvatan način. Znanja i iskustva stečena kroz sprovođenje projekata koji su se odnosili na industrijski otpad i PCB treba iskoristiti u svim situacijama– konstatovano je u predlogu strategije.
Navodi se da poseban problem predstavljaju brojni dotrajali proizvodi koji sadrže azbest, a koje treba popisati, zamjeniti i zbrinuti kao otpad.
– Iako je azbest u Crnoj Gori od 2016. godine zabranjen za upotrebu u novim proizvodima, postoje takvi proizvodi iz ranijeg perioda. Tako na primer, azbestno-cementne vodovodne cijevi, djelovi kočnica na starim vozilima, krovni pokrivači i drugi građevinski materijali sadrže azbestna vlakna koja se mogu osloboditi u vazduh i odatle udisanjem unijeti u organizam gdje ostvaruju karcinogene efekte. S obzirom na dugotrajnu upotrebu i dotrajalost ovih predmeta, manipulacija sa njima prilikom rukovanja, zamjene i daljeg zbrinjavanja otpada predstavlja poseban rizik jer tada lako dolazi do trenja i oslobađanja u vazduh azbestnih vlakana opasnih po zdravlje. Takođe, za zbrinjavanje azbestnog otpada ne postoji druga opcija, osim da se izveze u pojedine zemlje koje imaju opciju za njegovo finalno uklanjanje. Stoga je zamjena ovakvih proizvoda i zbrinjavanje otpada veoma zahtjevan proces, kako u tehničkom, tako i u finansijskom u pogledu – ukazano je u predloženoj Nacionalnoj startegiji upravljanja hemikalijama.
Prema podacima koje je prikupilo Udruženje vodovoda Crne Gore, kako se navodi, preko 600 kilometara vodovodne mreže je od azbestnih vodovodnih cijevi koje treba zamijeniti, dok za ostale dotrajale materijale i proizvode koji sadrže azbest nema ni preliminarnih podataka.
– Kako bi se situacija sa dotrajalim proizvodima i materijalima koji sadrže azbest sveobuhvatno sagledala i sistemski pristupilo njenom rješavanju, a s obzirom na široku rasprostranjenost ovakvih dotrajalih proizvoda, kao i opasnosti po zdravlje povezane sa azbestom, potrebno je izraditi Nacionalni profil izloženosti azbestu – konstatuje se u tom dokumentu.
