Rast inflacije i energetska kriza najveći su izazovi za države Balkana, ali zajedničkom reakcijom i međusobnim pomaganjem svih država moguće je lakše prebroditi tešku zimu koja je pred nama, istakao je u razgovoru za "Dan" pomoćnik ministra finansija Sjeverne Makedonije Filip Nikoloski.

– S obzirom na to da kriza jednako pogađa sve države na Balkanu, jedan od vidova što lakšeg izlaska iz nje je saradnja između svih država. Region treba da ojača svoje veze i da na drugim tržištima nastupa zajedno kako bi bio jači. Sjeverna Makedonija se trudi da sa svim susjedima ojača saradnju, kako bi ovu krizu što prije pobijedili. Važno je održavati dobre relacije kako bi se svi međusobno pomagali, pa su naš premijer i ekonomski tim posjetili sve susjede kako bi se ojačale veze i postigli sporazumi o čvršćoj ekonomskoj saradnji – kazao je Nikoloski.

Prema navodima Nikoloskog, Vlada Sjeverne Makedonije je donijela set mjera za građane i privredu kojima je pokušala da ublaži uticaj krize.

– Energetska kriza je jedan od najvećih izazova za sve države Balkana, a realno je očekivati da i sledeća godina bude obilježena istim problemom. Sjeverna Makedonija radi sve što je u njenoj moći kako bi se situacija stabilizovala, pa su svi nacionalni kapaciteti u stoprocentnom pogonu, kako bi se struja proizvodila sa što nižim troškovima. Vlada Sjeverne Makedonije uvela je par mjera za stanovništvo i kompanije kako bi se lakše izborili sa energetskom krizom. Od jula su uvedene četiri tarife za stanovništvo, koje se odnose na količinu potrošnje struje, a koje treba da motivišu građane da racionalno troše i tako plaćaju manju cijenu struje. Nakon više od dva mjeseca od kako su ove mjere uvedene vidimo da su dale konkretan efekat i da građani racionalno troše – poručio je Nikoloski.

Кada je riječ o mjerama za privredu, Nikoloski apostrofira pomoć za mala i srednja preduzeća.

– Druga odluka odnosila se na mala i srednja preduzeća koja su najranjivija, i njima je opredijeljena fiksna cijena struje i ta preduzeća plaćaju nižu cijenu nego što je na berzi u Mađarskoj. Mi radimo sve kako bismo održali nivo cijene struje u realnom nivou i za građane i za stanovništvo. Prema analizama, ne očekuju se restrikcije jer svi proizvodni pogoni među kojima su termoelektrane (TE) Negotino i Bitolj, kao i gasna centrala u Skoplju, trebalo bi da pokriju preko 90 odsto potreba za strujom – kaže Nikoloski.

Prema njegovim navodima, Sjeverna Makedonija ima potpisane brojne sporazume za rješavanje energetske krize, ali bi u najgorem slučaju, nedostajuće količine struje, ako bude potrebe, kupila na berzi.

– Sa Grčkom imamo sporazum o kupovini električne energije po nižoj cijeni, u slučaju nedostatka, sa Srbijom imamo sporazum o dotoku gasa za proizvodnju struje, koja bi se potom u slučaju potrebe prodala Srbiji po nižoj cijeni. Bugarska je takođe obećala da proda struju po nižoj cijeni ukoliko nam bude nedostajalo. Pripremamo se za tešku i hladnu zimu – ističe Nikoloski.

Кao još jedan odgovor na rast inflacije, Sjeverna Makedonija je povećala zarade i penzije.

– Oko 330.000 penzionera u Makedoniji prima za 6,8 odsto veće penzije, što je jedno od najvećih povećanja u istoriji Makedonije. To su mjere koje su donesene za ovu godinu, ali Vlada će pratiti situaciju i za narednu godinu kako bi pravovremeno reagovala. Povećane su plate i u javnom sektoru, odnosno vitalnim resorima, poput zdravstva, pravosuđa, ministarstvu unutrašnjih poslova i sektoru obrazovanja. Povećanje za ove sektore bilo je između pet i 15 odsto. To znači da je gotovo 90 odsto javnog sektora u ovoj kriznoj godini dobilo povećanje kako bi lakše podnijeli teret inflacije – zaključio je Nikoloski.