Odbor za ekonomiju, finansije i budžet je, sa pet glasova za i dva uzdržana, dao zeleno svjetlo za Predlog zakona o budžetu za narednu godinu. Predlog je upučen Skupštini na usvajanje, a izvjestilac je predsjednik Odbora Dejan Đurović.
Usvojen je i Predlog zakona o zaduženju Crne Gore za narednu godinu i za izvjestioca je izabrana poslanica Demokrata Zdenka Popović.
Mugoša: Imaćemo dva amandmana
Poslanik Socijaldemokrata Boris Mugoša naveo je da je lako prazniti budžetsku kasu, ali nije lako puniti. Osvrnuo se na kategoriju poreza na dodatnu vrijednost.
Naveo je da nije vidio nijedan amandman koji povećava prihodnu stranu. Osvrnuo se na par kategorija u predlogu budžeta.
- Kod ugovora o djelu se zapošljavaju ljudi na mjesta koja su sistematizovana. To nije u skladu sa zakonom. Imate čuveni primjer zapošljavanja osobe koja je uzela preko 20.000 eura za pr usluge iako je u ministarstvu bilo ljudi koji se bave tim poslom. Ima još gro takvih slučajeva. Po završnom računu za 2021. godinu za takve ugovore je dato 11,1 milion eura, to je raslo rebalansima za 2022. na 14,7 miliona. Za 2023. imamo više od 16 miliona eura za ugovor o djelu. Ovu kategoriju moramo da smanjimo i da je usmjerimo na socijalnu kategoriju, ocijenio je on.
Mugoša je napomenuo da se sistematizacijom povećava javna uprava.
Osvrnuo se i na službena putovanja i reprezentacije, koja se sad planira na preko 6,2 miliona eura.
- Mi kad napreduje tehnologija i kad možemo mnoge stvari da rešavamo putem video poziva i da tako možemo da učestvujemo na konferencijama povećavamo troškove. Ja sam u ovih dvije godine putovao jednom i to je koštalo nula eura. Nemam nikakav problem s tim, ali imamo kolege koje su više u inostranstvu nego ovdje, dodao je Mugoša.
Pomenuo je i konsultanske usluge i naveo da imamo i čuvene usluge gdje se konsultanti angažuju za sve i svašta i brane vladu više nego bivši ministri.
- Sledeća kategorija je renta. Mi umjesto da smanjimo te troškove, imamo povećanja i došli smo do rekordnih 12,2 miliona eura. Naši amandmani se neće ticati novih troškova. Predložićemo smanjenje troškova i usmjeravanje sredstava ugrošenim kategorijam. Tražićemo smanjene ugovora o djelu reprezentacije i službenih putovanja, a da se to usmjeri na materijalno obezbjeđenje porodice, poručio je Mugoša i dodao da ova kategorija se vezuje samo za siromašne.
Problematični su, kako dodaje, projekti u kapitalnom budžetu.
- Opteretimo uzaludno Upravu za saobraćaj i Upravu javnih radova. Umjesto da završimo bitne projekte, mi otvaramo neke nove sitne. Zašto se ne fokusiramo na bitne projekte, pa da radimo sto projekata ali ćemo ih uraditi, dodao je on.
Mugoša je u završnoj riječi naveo da ne razumije kad mu se kaže to su planirale potrošačke jedinice jer one uvijek planiraju kao da sve cvjeta u Crnoj Gori.
- Nemormalan je rast ugovora o djelu u javnoj upravi. Oćemo li mi stalno zbog Monstata povećavati ove cifre. Imate egzagtne podatke DRI gdje se zapošljavaju ljudi po ugovoru o djelu gdje ima sistematizovanja. Raste cijene zakupa, mi smo uzeli objekte za naplatu poreza, a sad imamo veće troškove za zakup objekata. Nenormalna je cifra od šest miliona za službena putovanja. Na kraju pričam o socijalnom kartonu. Od 2015. godine se socijalni karton se sprovodi u Crnoj Gori, on treba da se unaprijedi. On je bolji nego u regionu, problem je jer on crpi podatke iz institucija. Problem je što čovjek koji ima svoju kuću ali je na drugo ime dođe i kaže da nema ništa. To treba drugačije da posmatrate, kazao je on.
Mugoša je naglašio da on nije protiv zaduženja, već da je ovdje pitanje po kojoj cifri se zadužujemo.
Šaranović: Potrebno je ograničiti marže
Poslanik Demokrata Danilo Šaranović složio se sa konstacijom da je inflacija uvezena i da Crna Gora ne može da utiče na nju jer je uvozno orjentisana zemlja.
- Došlo je do opšteg porasta cijena, hajde da vidimo gdje je odgovornost. Mi znamo da u CG na malom tržištu, da vidimo da li gajimo tržišne principe. Ministre, da li su marže danas neuporedivo veće nego što je bilo prije početka krize. Vi kao vlada snosite dio odgovornosti. Da li ste u poslednjem periodu išta radili u ograničavanju marže u sektoru maloprodajnih lanaca, upitao je Šaranović ministra.
Naveo je i da je dobio informaciju da su marže sada duplo veće prije nego što je počela kriza.
- Cijene su ostale na istom nivou, nakon svakog rasta energenata rasle su cijene, ali nakon pada nije došlo do pada cijena namirnica. Mi smo jedina zemlja u Evropi gdje je prosječan račun za struju niži od računa za kablovsku i internet. Naša je odgovornost, a mislim da i vlada tu treba nešto da uradi na ograničenju marži, naglasio je on.
Popović: Izdaci veći od prihoda
Poslanica Zdenka Popović je navela da po prvi put imamo tekuće izdatke koji su veći od prihoda. Upitala je zašto su izostavljeni prihodi od Zakona o porijeklu imovine i zašto su izostavljeni prihodi od neprijavljene imovine.
- Moramo da jačamo prihodnu stranu budžeta jer su izdaci ogromni. Zašto su ovoliko porasli ugovori o djelu, dodala je ona.
Imala je primjedbu i na konsultanske usluge, što prema njenim riječima naš budžet ne može da istrpi.
Popović je navela da je ona pri stavu da se poboljša prihodna strana budžeta,
- Moramo širiti poreske obuhvate, a da pri tom ne opteretimo ni privredu, ni građane. Moja diskusija je bila u tom pravcu, ja moram da kritikujem ako smatram da nešto nije u redu. Kritikujem deficit, imali smo suficit a sad je priča da nam treba 400 miliona eura, sad ste kazali da će to biti mnogo niže. Emisija obveznice iz 2020. godine mislim da je to bila najbolja stvar koja se desila Crnoj Gori. Pokrili smo potrebe za 2021. i dio 2022. godine. Citiram MMF koji su ocijenili da je emisija obveznica bila zdrava osnova, naglasila je ona.
Popović je navela da joj je žao što je neko rekao da je privremeno finansiranje dobro, a dodala je da to posebno nije dobro kada ono traje šest mjeseci.
Radulović: Nema šanse da odustanem od mojih amandmana
Poslanik DF-a Branko Radulović poručio je da rješenja ima.
- Kako i na koji način da srednjoročno sa pripremom da imamo više od 10 posto rasta BDP-a godišnje. Ovo bi neko rekao da je fatamorgana, ali je ovo realnost. Ja i Damjanović smo saglasni da nam treba novi investicioni ciklus održivi i da nam naredna godina bude pripremna za ciklus, dodao je on.
Radulović je naveo da je podnio amandmane na predlog budžeta.
- Ovaj budžet je posledica jedne kriminogene, retrkogradne i neoliberalne politike u poslednjih 30 godina. Ovo je posledica pandemije i nesrećnog rata, kao i jednog ishitrenog, neutemeljenog projekta Evropa sad koja je izazvala lančani domino efekat. Bili ste nedorečeni oko rashodne strane ovog budžeta, dodao je Radulović.
Poručio je da šanse nema da će se odmaći od amandmana koji, kako je istakao ne zahtjevaju nikakvo zaduženje.
- Mi smo prošle godine izgubili mnogo para. Vratili smo EU i EK, a nismo dobili pare jer pojedini projekti su bili neutemeljeni i politikantski. Moj prvi amandman se odnosi na to kako da dođemo do zrelih projekata, rekao je on.
On je naveo da nema zaduženja bez zakonske procedure i naveo je da neće biti potrebno nikakvog zaduženja. Radulović je rekao da sa dva posto GDP da budemo konkuranti u regionu.
Ministar finansija Aleksandar Damjanović naveo je da postoje monopoli kada je u pitanju maloprodaja u Crnoj Gori.
- Mi kao mala ekonomija, uvozno zavisna sa minimalnom poljoprivrednom proizvodnjom imamo malo mehanizama na uticanje na rast cijena. Probali smo sa maržama i spustili smo PDV. Ima neke logike što smo to uradili jer smo privredi omogućili da funkcioniše. Ostaje nam za razmišljanje kako u jednoj maloj ekonomiji da definišemo da na takvom tržištu imamo konkurenciju. Jasno je ko se protivi dolasku velikih brendova, kakav je Lidl, rekao je Damjanović.
Naveo je i da je potrebno pretresti Ugovore o djelu, a potrebno je, kako je dodao, provjeriti i ko gdje ide i šta donosi sa putovanja. Istakao je i da će imati mnogo više poreskih prihoda nego što su planirali, ali su morali to konzervativno da odrade.
Poslanik Dejan Đurović ocijenio je da se zaduživanje naše djece i države može samo izglasati u parlamentu i uz saglasnost poslanika.
- Nema zaduženja bez parlamenta i neće ga biti bez glasanja u Skupštini, ocijenio je on.
