Poslije učestalih odlaganja, konačno je postignuta saglasnost o Niksonovoj zvaničnoj posjeti Jugoslaviji, koja će biti realizovana između 30. septembra i 2. oktobra 1970. godine. Biće to prva posjeta jednog američkog predsjednika Jugoslaviji, i to u vrijeme zaoštravanja vijetnamske i bliskoistočne krize! Ona je predstavljala nesumnjivo događaj koji je privukao pažnju svjetske javnosti i postao predmet najrazličitijih spekulacija o motivima dviju strana za organizovanje ovakvog susreta.
Beogradske novine ("Politika") najavile su 26. septembra 1970. godine zvaničnu posjetu američkog predsjednika Niksona Jugoslaviji u periodu od srijede, 30. septembra, do petka, 2. oktobra te godine. Niksona je pored najbližih saradnika, među kojima je bio i Kisindžer, pratila supruga Pet. Već tada u najavi posjete istaknuto je da će Nikson posjetiti i Zagreb, kao i "na svoju ličnu želju, rodnu kuću predsjednika Tita u Kumrovcu". (Ovo relativizuje spekulacije da je Nikson u toku same posjete odlučio da ode i posjeti SR Hrvatsku). U najavi je istaknuto da će u Niksonovoj pratnji, pored državnog sekretara za inostrane poslove Vilijama Rodžersa, biti i "predsjednikov savjetnik za pitanja nacionalne bezbjednosti Henri Kisindžer". U narednim danima do posjete Jugoslaviji, beogradska štampa je izvještavala o detaljima Niksonove posjete Italiji, Vatikanu kao i američkom nosaču aviona "Saratoga" koji se nalazio u Tirenskom moru. Kisindžer je u ovim vijestima pozicioniran kao drugi saradnik po redu iza "ministra spoljnih poslova" Rodžersa.
U pratećoj diplomatskoj informaciji za učesnike posjete, poslatoj iz jugoslovenskog diplomatskog predstavništva, navode se biografije: jedna zvanična američka i dvije izrađene od strane jugoslovenskih diplomata sa procjenama. U prvoj se pored kratkih biografskih podataka navodi da je "Kisindžer jedan od najuticajnijih savjetnika predsjednika Niksona za pitanja iz oblasti nacionalne bezbjednosti i diplomatskih odnosa, spoljne strategije i međunarodnih odnosa. Njegov uticaj je dosta veliki i u donošenju značajnih odluka." Jugosloveni su istakli da Kisindžer ima i svoje pomoćnike: Helmuta Zonenfelda, Vinstona Lorda i Roberta Hudeka.
Beogradska "Politika" je u najavi posjete, prenijela izjavu jednog neimenovanog predstavnika "Bele kuće" u kojoj se navodi: "Jugoslavija, kao i većina drugih zemalja na Mediteranu, zaista gleda u više raznih pravaca odjednom… Istakao je isti predstavnik. Ona je okrenuta prema Evropi i Bliskom istoku, Istoku, sjeveru, Zapadu i jugu na način koji to još malo drugih nacija u svijetu čini. Predsjednik Tito i Jugoslavija, koju mi razumije se, priznajemo kao socijalističku zemlju, očigledno su postigli svoju vrijednost i kao višegodišnja nesvrstana zemlja, i to je u potpunoj saglasnosti sa našim pogledima na to kakva njihova uloga treba da bude. Zbog toga, posjeta Jugoslaviji, bar što se nas tiče, sigurno da nije uperena protiv koga. Mi takođe priznajemo da je predsjednik Tito u jednom izuzetnom položaju da razumije dinamizam komunističkih zemalja i istovremeno uživa povjerenje mnogih ili većine zemalja na Bliskom istoku, i na kraju nalazi se pred problemom koji je sličan kod većine zemalja tog područja. To je: kako očuvati nezavisnost i integritet zemlje u svijetu komplikovanog međunarodnog rivalstva." Izraženo je očekivanje da će razgovori dva predsjednika biti u kontekstu odnosa Sjedinjene Države – Sovjetski Savez, kao i oko Titovih stavova i pogleda u odnosu na situaciju na Bliskom istoku, ističući "bogato iskustvo predsjednika Tita kao lidera nesvrstanih". Neimenovani predstavnik američke administracije je zaključio: "Ali, mi ne idemo ni u jednu od zemalja sa ciljem da tražimo bilo šta specifično što bi se odnosilo na taktičke poteze u današnjoj situaciji".
U toku priprema za posjetu američkog predsjednika Jugoslaviji stigla je i vijest iz Kaira da je iznenada preminuo veliki Titov i jugoslovenski prijatelj i saborac iz Pokreta nesvrstanih predsjednik Naser.
PRIREDIO: MILADIN VELJKOVIĆ
(NASTAVIĆE SE)
