Vlada na čelu sa Dritanom Abazovićem pala je sinoć nakon nepunih četiri mjeseca.
Prethodno se u foteljama dugo nisu zadržali ni ministri u 42. Vladi, na čelu sa Zdravkom Krivokapićem.
Burna politička situacija u Crnoj Gori kuva se mjesecima, a po svemu sudeći, čekaće nas vruća politička jesen.
Sada već premijer u tehničkom mandatu Dritan Abazović sinoć je, neposredno prije nego što su poslanici crnogorskog parlamenta izglasali nepovjerenje vladi koju predvodi, poručio da će se političari što prije suočiti sa sudom građana.
Iako su se i sinoć spominjale moguće koalicije, dogovori i potencijalni datumi izbora, zasad je neizvjesno hoće li biti formirana neka nova parlamentarna većina koja će iznjedriti mandatara, ili Crnu Goru očekuju vanredni parlamentarni izbori.
Burno je bilo sinoć u crnogorskom parlamentu prilikom rasprave o Abazovićevoj vladi.
Demokratska partija socijalista (DPS), koju predvodi predsjednik države Milo Đukanović, zajedno sa svojim koalicionim partnerima Socijaldemokratskom partijom, Liberalnom partijom, Socijaldemokratama i Demokratskom unijom Albanaca, podnela je parlamentu inicijativu za izglasavanje nepoverenja 43. Vladi Crne Gore.
"Okidač" za podnošenje inicijative bio je Abazovićeva odluka da potpiše Temeljni ugovor sa patrijarhom Srpske pravoslavne crkve (SPC) Porfirijem.
Nakon nešto više od 12 sati rasprave, 50 poslanika glasalo je za pad Abazovićeve vlade.
Osim onih koji su pomenutu inicijativu i podnijeli, za rušenje vlade glasali su poslanici Demokratske Crne Gore, koju predvodi Aleksa Bečić i poslanik Prave Crne Gore Marko Milačić.
Abazović je još tokom rasprave pominjao novu parlamentarnu većinu, ali mogli su se čuti i navodi o vanrednim parlamentarnim izborima.
Nova većina koja će dati mandatara
Abazovićeva vlada sada će obavljati dužnost u tehničkom mandatu.
Jedna od opcija pred Crnom Gorom jesu pregovori o formiranju nove parlamentarne većine, koja će moći da ponudi mandatara za sastav 44. vlade, analiza je portala Nova.rs.
U tom slučaju, predsjednik Milo Đukanović mora da mu ponudi mandat, nakon čega će taj kandidat pokušati da sastavi vladu.
Iz redova Demokrata sinoć su saopštili da pregovori o formiranju nove vlade mogu da počnu odmah.
Iako su više puta optuženi da će upravo oni formirati novu većinu sa DPS-om, Demokrate ističu da neće praviti dogovor sa partijom Đukanovića.
Na razgovor "stare većine" pozivali su i čelnici Demokratskog fronta (DF). Pod starom većinom misli se na partije koje su odnijele pobjedu na parlamentarnim izborima 30. avgusta 2020. godine - DF, Demokrate, URA, Prava, Ujedinjena i SNP.
Uprkos tome što su iz DF-a spremni na dogovor, čini se da ostali politički činioci stare većine ne žele da sjednu za pregovarački sto.
Tako je Abazović sinoć tokom rasprave poručio da Građanski pokret URA neće učestvovati u pregovorima o novoj vladi.
Prema njegovim riječima, isto će učiniti i SNP, ali se iz te partije još uvijek nisu oglašavali.
Izbori 23. oktobra
Ukoliko stranke ne mogu da se dogovore o formiranju nove vlade, ili, pak, eventualni mandatar ne uspije da je formira, Đukanović mora da raspiše vanredne parlamentarne izbore.
Jedna od opcija je da se oni održe kada i lokalni - 23. oktobra.
Sam Abazović je poručio da njegova URA želi na nove izbore, a to su bile i poruke DF-a i Demokrata koje je javnost mogla da čuje nakon formiranja manjinske vlade.
Izbori na proleće 2023.
Treća opcija jeste organizovanje vanrednih parlamentarnih izbora na proleće 2023. godine, kada će građani Crne Gore birati predsjednika.
Do tada, vlada bi morala da radi u tehničkom mandatu.
- Vjerujem da tada DPS neće formirati nijednu vladu- poručio je sinoć u parlamentu Abazović, koji je bio na čelu vlade od 28. aprila ove godine.
