Ilon Mask, čovjekolika Ponzi šema

Piše: Pol Krugman

Usput sam čitao poslednje vijesti iz kolonije na Marsu.

Naravno, ništa od toga se nije dogodilo, jer ništa od navedenog ne postoji. Ne postoje funkcionalna hajperlup vozila. Kompanija Boring još nije napravila komercijalno upotrebljiv tunel. Tesla ima nekoliko – ne sasvim autonomnih – taksija u Ostinu. I to je to. (Dok Google uveliko nudi Waymo taksi vozila bez vozača u nekoliko većih gradova.) Kompanija Neuralink, navodno pionir u industriji moždanih implantata, obavila je testove na nekolicini pacijenata, i to je sve. I naravno, kolonija na Marsu ne postoji: let na Mars s ljudskom posadom još nije obavljen i mali su izgledi da će se to dogoditi u zamislivoj budućnosti.

U više navrata u protekloj deceniji Ilon Mask je tvrdio da će sve te usluge biti komercijalno dostupne do 2025. godine, možda i ranije.

Istina, Mask je imao i poslovnih uspjeha. Tesla je na vrijeme ušao u posao s električnim vozilima, a Starlink nudi kritično važne usluge koje ga čine profitabilnim.

Ali ta dostignuća nisu dovoljna da Maska učine najbogatijim čovjekom na planeti. Istorijski gledano, njegovo bogatstvo uglavnom počiva na samoispunjavajućoj vjeri investitora ubijeđenih u Maskovu genijalnost koji kupuju akcije svake kompanije pod njegovom kontrolom. Rast vrijednosti koji otuda slijedi dodatno učvršćuje Maskovu reputaciju poslovnog genija.

Postoji termin za preduzeća koja izgledaju uspješno zato što privlače nove investitore, a nove investitore privlače zato što izgledaju uspješno. To je klasična Ponzi prevara. Ilon Mask je, zapravo, Ponzi šema u ljudskom obliku.

Upravo završena inicijalna javna ponuda za SpaceX jasno pokazuje da Maskova najvažnija vještina nije razvoj futurističkih proizvoda, već majstorstvo u finansijskom šibicarenju i vješto korišćenje insajderskog uticaja, posebno uticaja na Trampovu administraciju.

Pol Krugman

Da biste shvatili na šta mislim, sjetite se kako je Mask 2022. godine kupio Twitter i preimenovao ga u X. Da bi finansirao tu investiciju, morao je da se zaduži kod investicionih banaka za 13 milijardi dolara. Banke su računale da će se brzo riješiti ovog duga prodajući ga pohlepnim investitorima. Ali Mask je uništio poslovni model X-a, pretvorivši ga u ekstremno desničarsku, nacistima naklonjenu septičku jamu, zbog čega su se oglašivači brzo razbježali. Na ljeto 2024, vrijednost bivšeg Tvitera procijenjena je na polovinu cijene po kojoj je prodat. Suočeni s mogućnošću gubitka od 40 odsto ako se odmah riješe duga, bankari su se pomirili sa saznanjem da će morati da ga trpe u svojim bilansima mnogo duže nego što su zamislili, zbog čega je Wall Street Journal u avgustu 2024. zaključio: "Maskova kupovina Twittera – najgori bankarski posao od finansijske krize 2008."

A onda su se dogodile dvije stvari koje su spasile bankare i Maskovu kreditnu sposobnost: pobjeda Donalda Trampa 2024. i dolazak vještačke inteligencije. U želji da se dodvore Masku i Trampu, oglašivači su počeli da se vraćaju na X. U martu 2025, Mask je objavio spajanje X-a i novoosnovane AI kompanije xAI i tako iskoristio pomamu za vještačkom inteligencijom da uveća procijenjenu vrijednost X-a i svoje lično bogatstvo.

Na Maskovu nesreću, xAI Grok je, po svemu sudeći, mnogo inferiorniji proizvod od AI modela koje nude Anthropic i OpenAI. Mnogi ga smatraju nebezbjednim i nepouzdanim. U jednom trenutku je počeo da sipa rasističke i antisemitske komentare i čak dao sebi nadimak MechaHitler. Zvaničnici Trampove administracije su pritiskali vladine agencije – uključujući Pentagon – da počnu da koriste Grok, ali bez mnogo uspjeha.

Dakle, pošto je prvo spasio X spajajući ga sa xAI, u sledećem koraku je spasio xAI spojivši ga s kompanijom SpaceX koja ima istinski uspješan poslovni model u Starlinku.

Onda je javnom ponudom SpaceX izašao na tržište kapitala. Inicijalna ponuda je debitovala na Nasdaqu po cijeni koja daje evaluaciju od 1,77 biliona dolara za kompaniju koja je u prethodnoj godini zabilježila prihod od svega 18,7 milijardi dolara i koja gubi novac.

Kako se takvo vrednovanje – nazovimo ga astronomskim – može opravdati? Inicijalna javna ponuda dijelom se zasnivala na pretpostavci da će mali investitori kupovati akcije, ne na osnovu bilo kakve racionalne procjene vrijednosti SpaceX-a kao kompanije, već zato što vjeruju da tako stiču udio u genijalnosti Ilona Maska.

Ali, pošto nije bilo izvjesno da će horde vjernika biti dovoljne da se ta šibicarska igra dovede do srećnog kraja, morali su se angažovati i Maskovi saveznici s Wall Streeta. Neki od vodećih berzanskih indeksa, kao što su Nasdaq 100 i FTSE Russell, nedavno su promijenili sopstvena interna pravila da bi praktično odmah uključili SpaceX u izbor vrednosnih hartija koje prate.

Važno je razumjeti da uključivanje akcija neke kompanije u vodeće berzanske indekse donosi ogromnu finansijsku korist. Veliki deo akcija drže "indeksni fondovi" – investicioni fondovi koji svoje portfelje dizajniraju tako da oponašaju kretanje glavnih indeksa. Dakle, čim se akcije neke kompanije uključe u važan indeks, tražnja za njima raste jer indeksni fondovi moraju da ih uključe u svoje portfelje.

Istorijski gledano, vodeći indeksi uvijek čekaju da od inicijalne javne ponude prođe bar godinu dana da bi uopšte razmotrili mogućnost uključivanja novih akcija, dajući im tako dovoljno vremena za "zrenje". Zaobilaženje pravila kada je u pitanju SpaceX pokazuje da Mask nije izgubio sposobnost kooptiranja i korumpiranja ključnih institucija. (Treba naglasiti da S&P 500 nije podlegao pritiscima i sačekaće godinu dana prije nego što uvede SpaceX u svoj indeks.)

Što me dovodi do poente. Džinovska čovjekolika Ponzi šema poznata kao Ilon Mask na kraju mora propasti. Ali tradicionalne Ponzi šeme su eksploatisale samo one investitore koji su slobodnom voljom odlučili da se u njih uključe. Ovog puta veliki dio novca iza Maskove prevare dolazi iz džepova običnih Amerikanaca koji su praktično prinuđeni da mu se pridruže. Približno 52 odsto kapitala pod kontrolom investicionih fondova danas je investirano u fondove koji prate indekse, a preko 50 odsto američkih domaćinstava ima bar minimalan ulog u njima. Zahvaljujući dosluhu Maska i Wall Streeta, koji je omogućen sveprisutnim uvjerenjem da iza Maska stoji Trampova administracija, mnogi mali investitori – možda i većina – učestvuju u tovljenju Maskovog berzanskog čudovišta, htjeli to ili ne. Treba li iko u Trampovoj Americi da bude iznenađen zbog toga?

Notes on economics and more, preveo Đorđe Tomić

peščanik.net

(Autor je ekonomista, kolumnist, pisac, nobelovac, koji je predavač na Univerzitetu Prinston)

Mišljenja objavljena u tekstovima autora nisu nužno i stavovi redakcije „Dana"