"Novac Vladimir" je i dalje enigma

Piše: Vladimir Papić

Početkom godine iz štampe je izašao prvi broj Glasnika Crnogorskog numizmatičkog društva (CGND). U njemu je kao centralna tema objavljen rad "Enigma novca Vladimir", autora Vladimira Papića, koji se bavi novootkrivenom vrstom bakarnog kovanog novca pronađenom u okolini Skadra u posljednjih desetak godina. Novac sa jedne strane prikazuje vladara sa krstom u jednoj, a žezlom u drugoj ruci. Sa druge strane novčića je oko jednakokrakog krsta ispisan tekst "BLADIMIRVS". U tekstu iz Glasnika su prvi put objavljeni svih pet poznatih primjeraka ovog novca, sa opisima, dimenzijama, mjestima nalaza, čak i vlasnicima kod kojih se nalaze. Po prvi put su analizirani stvarni novčići, a ne slika sa jedne "famozne" aukcije iz Londona. Nedvosmisleno je utvrđeno da se radi o novcu kovanom u Duklji, kao i da se o ovom novcu može govoriti samo u kontekstu dukljanske i crnogorske istorije. Sagledani su svi aspekti, citirana relevantna literatura, sve uz oprez kakav ovakva tema, ali i ranosrednjovjekovna numizmatika zaslužuje.

Rad G. Kurtija objavljen u časopisu

--

U tekstu objavljenom u "Danu" 18. juna R. Ramadanski se negativno odredio prema pomenutom radu i, između ostalog, naveo kako autor citira tekst Gjergja Kurtija za koji mu je "jedna ljubazna albanska koleginica" rekla da nije ni objavljen… U vašu redakciju donijeli smo originalni časopis Albanskog udruženja kolekcionara "Koleksionisti" br. 37 iz 2021. godine, izdanje na albanskom i engleskom jeziku. U svom radu od 34. do 39. strane numizmatičar iz Skadra Gjergj Kurti prvi je objavio hipotezu da se ovaj novac može pripisati Jovanu Vladimiru. Časopis, naravno, postoji, dostupan je i na internetu već pet godina, a rad Kurtija odavno je poznat svima koji se bave ovom temom.

U međuvremenu je pretpostavka o Jovanu Vladimiru odbačena, a u radu iz Glasnika data je argumentacija za to. Kurti i ostali koji su o tome ranije pisali nijesu ni znali da Jovan Vladimir nije jedini Vladimir u dinastiji Vojislavljevića.

Ramadanski se, iz samo njemu znanih razloga, beskonačno upinje da dokaže kako je on prvi objavio tu već odbačenu hipotezu (od koje je u međuvremenu i sam odustao) a kao dokaz svoje ozbiljnosti navodi kako je tu njegovu pogrešnu tezu u dvije knjige objavio Živko Andrijašević, ni manje ni više nego u izdanju CANU. (Biće da ovo više govori o CANU nego Ramadanskom, ali o tome nekom drugom prilikom).

Naslovnica časopisa Koleksionisti

--

Ramadanski gotovo svake godine objavljuje svoje radove o "epohalnom prvom srpskom novcu" u kojima pobija svoje prethodne zaključke i moram priznati da sam to pratio sve do 2022. godine kada je u časopisu "Srpska baština" iz Nikšića objavio svoj rad o opet "senzacionalnim srebrnim novcima Vladimir". Radilo se u stvari o amaterskim falsifikatima koji su napravljeni u cilju prevare i svaki numizmatičar početnik bi prepoznao o čemu se radi. On je, međutim, te falsifikate podvrgao svom "naučnom aparatu" pa u njima "znalački" prepoznao stilske uticaje Teofila, Porfirogenita, Lakapina i raznih drugih zvučnih imena koja bi trebala da impresioniraju čitaoca. Vrhunac svega je bio kad je na kraju prepoznao "epohalni zaživotni portret" ni manje ni više nego Svetog Jovana Vladimira sa sve bradom i brkovima!? Od tada ne pratim njegov rad i mislim da niko ozbiljan ne bi trebao da prati takve radove. Poslije ove blamaže svako drugi bi "batalio" bavljenje temom koju ne poznaje, ali ne i Ramadanski…

Vladimir Papić

privatna arhiva

Mijenjanje teza svake godine je blago rečeno neozbiljno. Istoričarima (a njih je u ovoj priči najteže razumjeti) koji su nekritički citirali Ramadanskog u svojim knjigama neko bi trebao da javi kad dotični promijeni stanovište. Numizmatika ne trpi senzacionalne, prve, epohalne, već traži oprez, sistematičnost i iskustvo. Četvoročlana redakcija Glasnika CGND ima preko 120 godina iskustva bavljenja numizmatikom, pa i pored toga ovakvim temama pristupa sa maksimalnim oprezom.

Ono što se da primijetiti je da je poslije teksta "Enigma novca Vladimir" Ramadanski odustao od Jovana Vladimira kao emitenta novca i sad pominje kralja Vladimira Drugog iako je u svom radu napisao: "Poslednji vladar po imenu Vladimir o kojem izvori svedoče, jeste zapravo srpski vladar Jovan Vladimir"?! Ovo je rečenica koja najbolje odslikava nivo ozbiljnosti i njega i onih koji se pozivaju na rad u kome je ova rečenica objavljena. U glasniku CGND je mogao da pročita da su poslije Jovana Vladimira postojala još tri Vladimira u slavnoj dukljanskoj dinastiji Vojislavljevića.

Može se primijetiti i da po prvi put umjesto sintagme "prvi srpski novac" koristi termin "naš najstariji novac" što je dosjetka nivoa one "rekla mi je jedna ljubazna albanska koleginica". Ko su "naši", a ko "njihovi" ne znamo, ali znam da ne mislimo na iste.

Bakarni novac Vladimir, kovan u Duklji, najstariji je novac kod Južnih Slovena, značajno stariji od prvih bugarskih i prvih srpskih kovanja. Predstavlja važan momenat u crnogorskoj istoriji i kao takav zaslužuje naročitu pažnju i interesovanje svih koji mogu doprinijeti potpunom razrješenju "enigme" – o kojem Vladimiru se definitivno radi ali što je još bitnije, i istorijskog konteksta i okolnosti u kojima se kovanje dogodilo. CGND je na raspolaganju svakom utemeljenom doprinosu, naročito kritici, sve u cilju pune naučne valorizacije ove, za Crnu Goru, izuzetno značajne teme.

Naglabanjima se nećemo baviti, niti dalje učestvovati u polemici sa dotičnim gospodinom. Za njega bi najbolje bilo da mu je "ljubazna albanska koleginica" rekla da ni Glasnik CGND nije objavljen.

(Autor je član Crnogorskog numizmatičkog društva)

Mišljenja objavljena u tekstovima autora nisu nužno i stavovi redakcije „Dana"