S
hodno novom Zakonu o sprečavanju sukoba interesa, javnim funcionerima od 25. decembra 2014. zabranjeno je da mimo plate ostvaruju prihode u više radnih tijela, odnosno omogućeno im je da naknadu dobijaju samo iz jednog upravnog odbora. Predsjednik Komisije za sprečavanje sukoba interesa Slobodan Leković objašnjava za „Dan” da su za nosioce javnih funcija koji prekrše ovaj pravni akt predviđene novčane kazne i do 2.000 eura. Komisija je podsjetila funkcionere na nove obaveze i ograničenja koja su proistekla usvajanjem izmjena i dopuna Zakona o sprečavanju sukoba interesa.
– Komisija posebno ističe da treba obratiti pažnju na to da javni funkcioner mjesečnu nadoknadu ubuduće može ostvarivati samo u jednom radnom tijelu, a ne u više njih. Takođe, javni funkcioner koji obavlja poslove u državnoj upravi i organima lokalne uprave ili drugog pravnog lica, ne može obavljati funkciju poslanika. Javni funkcioner ubuduće će imati obavezu da dostavlja izvještaj o prihodima i imovini i nakon dvije godine po prestanku funkcije. Primjena ovih i drugih obaveza teče od 25.12.2014. godine. Komisija, kao preventivna institucija, podsjeća javne funkcionere na ova i druga ograničenja kojih se treba pridržavati, kako se ne bi primjenjivale sankcije i vodili upravni postupci – saopšteno je iz Komisije.
Slobodan Leković kazao je za „Dan” da javni funkcioneri ne moraju podnijeti ostavke u radnim tijelima, ali će naknadu moći da primaju samo u jednom, dok će u ostalim moći da volontiraju.
– Zakon je jasan i on se mora poštovati. Funkcioneri mogu biti uključeni u 100 radnih tijela, ali samo u jednom mogu primati naknadu. Ne znam koliki je broj ljudi koji radi na više mjesta, vidjećemo koliko ih je kad počnu da predaju izvještaje. Radna tijela i upravni odbori u koje funkcioner može biti uključen treba da doprinose društvu i oni u njima mogu da volontiraju, svakom će biti dato pravo da bira gdje će. Takođe, vršioci vlasti koji budu uključeni u neko radno tijelo svojom strukom treba da budu vezani za djelatnost. Na primjer, ako nijesam fudbaler ne mogu biti u upravi nekog sportskog kluba koji se bavi fudbalom – pojasnio je Leković.
On ističe da se zakon mora poštovati, a da funkcioneri treba da se pripreme na to da od januara 2016. neće moći da zarađuju ni u upravnim odborima. Laković navodi da su u 2014. godini objavljivani izvještaji o imovini i prihodima funkcionera za 2013. godinu, i da će sada početi da pristižu podaci o dohocima za proteklu godinu.
– Tokom 2015. biće podataka o tome koliko su funkcioneri zarađivali u više radnih tijela, jer su to podaci za 2014. godinu. Ipak, tokom 2015. neće moći da ostvaruju više dodatnih prihoda – kaže Leković.
„Dan” je više puta pisao o enormnim prihodima javnih funkcionera koji mimo plate na mjesečnom nivou zarađuju više nego pojedini građani za par mjeseci. Aktuelni ministri u Vladi, pored plate, dodatno zarađuju u raznim upravnim odborima, komisijama i radnim grupama.
Podsjetimo, ministar poljoprivrede Petar Ivanović od 2010. do 2014. godine mimo plate zaradio je oko 130.000 eura. Njemu je plata u Vladi 848 eura, a mimo toga, prema podacima iz poslednjeg izvještaja o imovini i prihodima, u Savjetu za privatizaciju ima 200 eura, na Univerzitetu „Donja Gorica” tokom godine prihoduje 1.680, a od naučno-istraživačkog rada 6.420 eura.
Prvi čovjek resora pravde i potpredsjednik Vlade Duško Marković mimo plate u izvršnoj vlasti ima naknadu iz Sudskog savjeta. Ministar turizma i održivog razvoja Branimir Gvozdenović u poslednjem izvještaju koji je objavljen 2014. godine naveo je da je u 2013. imao platu 996 eura, a u Savjetu za privatizaciju zarađivao je dodatnih 500 eura.
Aktuelni ministar finansija Radoje Žugić u izvještaju o imovini naveo je da mu je ministarska plata 1.017, a po 500 eura zarađuje u savjetima za privatizaciju i finansijsku stabilnost.
Ministar nauke Sanja Vlahović je od 2011. do 2014. godine mimo plate prihodovala oko 40.000 eura, ali se ne može izračunati tačan iznos jer nije navela precizne iznose honorara na fakultetima na kojima predaje. Ona je i u poslednjem izvještaju o imovini navela da predaje na fakultetima i da joj honorar zavisi od broja časova. Vlahovićeva u Savjetu za nauku prima dodatno 221 euro.
Bivši ministar zdravlja Miodrag Radunović mimo plate primao je mjesečne naknade od oko 150 i 300 eura za angažman na Medicinskom fakultetu Univerziteta Crne Gore i u Savjetu za privatizaciju.
Prvi čovjek resora rada i socijalnog staranja Predrag Bošković od marta 2013. član je Savjeta za privatizaciju, gdje prima honorar od 300 eura. On u Vladi mjesečno zarađuje 932 eura.
Aktuelni ministar unutrašnjih poslova Raško Konjević u izvještajima o imovini objavljenim 2013. i 2014. naveo je da mu je ministarska plata oko 900 eura, a da kao član Koordinacionog odbora za reformu lokalne samouprave prihoduje 310 eura.
Ministar odbrane Milica Pejanović Đurišić od stupanja na tu funkciju 2012. počela je da zarađuje i na Univerzitetu Crne Gore, gdje je 2012. prijavila honorar od 500 eura, 2013. godine 270, a 2014 – 311 eura. Ona je na ime rada na projektu EU FP7 do sada zaradila oko 2.000 eura. Njen kolega iz resora saobraćaja Ivan Brajović u poslednjem izvještaju o imovini i prihodima naveo je da u Vladi prima 996 eura, dok je kao šef ekspertskog pregovaračkog tima za projekat autoputa zaradio 14.250 eura.
M.S.
Vujici za pet godina 85.000
Ministar za informaciono društvo i telekomunikacije Vujica Lazović od 2010. do 2014. godine prihodovao je mimo plate oko 85.000 eura, od čega samo u 2013. godini 18.720 eura. Lazović je član Savjeta za privatizaciju i kapitalne projekte, Odbora za praćenje i nadzor nad aktivnostima na realizaciji projekta autoputa Bar-Boljare, te predavač na Ekonomskom fakultetu.
Ministar vanjskih poslova i evropskih integracija i bivši premijer Igor Lukšić u poslednjih pet godina mimo plate zaradio je oko 50.000 eura. Osim funkcije u Vladi, Lukšić je do sada bio član Savjeta za regulatornu reformu i predavač na Univerzitetu „Donja Gorica”.
I poslanici uživaju u dodacima
Predsjednik Skupštine Ranko Krivokapić od 2010. do 2014. imao je platu od 1.986 do 1.392 eura. Pored toga, na ime članstva u Upravnom odboru Aerodroma Crne Gore zaradio je 27.186 eura. Krivokapić trenutno zvanično prima samo platu od Skupštine.
Poslanici vladajućih partija, DPS-a, SDP-a, Bošnjačke stranke, Hrvatske građanske inicijative, Liberalne partije i Albanske stranke, tokom 2013. mimo skupštinske plate zaradili su oko 270.000 eura. Parlamentarci su dodatne naknade ostvarivali uglavnom angažmanom u parlamentu, partijama, na fakultetima, ali i u državnim preduzećima i institucijama. Među poslanicima sa najvećim prihodom mimo osnovne plate jesu Saša Pešić (DPS), koji je za godinu zaradio više od 17.000 eura, Damir Šehović (SDP) – 17.269 eura, Andrija Popović (LP) – 16.388, Zoran Jelić (DPS) – 15.180 eura, Željko Aprcović (DPS) – 14.400, Ljerka Dragičević (HGI) – 13.392, Tarzan Milošević (DPS) –13.392, Halil Duković (DPS) – 12.360, Draginja Vuksanović (SDP) – 12.312, Miodrag Vuković (DPS) – 11.800 i Nada Drobnjak (DPS) – 11.000 eura.