Zalažem se za povećanje kazni za lica koja krše odredbe Zakona o bezbjednosti hrane i koja podmeću potrošačima, jer zdravlje građana Crne Gore mora biti na prvom mjestu, izjavio je za „Dan” ministar poljoprivrede i ruralnog razvoja Petar Ivanović, ukazujući da je problem upotrebe vinobrana u mesnim proizvodima nastao zbog neodgovornih pojedinaca.
„Dan” je juče objavio spisak mesara u kojima je analizama Veterinarske inspekcije u novembru i decembru utvrđeno prisustvo vinobrana u proizvodima od mesa. Prema dokumentima koji su dostavljeni „Danu”, od ukupno 93 ispitivana uzorka 76 proizvoda u sebi je sadržalo vinobran. Vinobran je konzervans čije je miješanje sa mesom strogo zabranjeno.
– Važno je da razumijemo da problem na koji ukazujete nije nastao kao posledica nedovršenosti sistema, nepostojanja regulativa ili loše prevencije, već isključivo zbog nepoštovanja propisa od strane neodgovornih pojedinaca kojima je zarada važnija od zdravlja ljudi. Upravo zato i postoje inspekcije – da kontrolišu sprovođenje politika i mjera koje donosi resorno ministarstvo. Naložili smo rigorozniju kontrolu svih objekata u kojima se proizvodi hrana. Do sada su nadležne inspekcije izvršile kontrolu jednog broja objekata. Očekujem da će ubrzo biti završen pregled i preostalih – saopštio je za „Dan“ Ivanović.
On je ukazao da je nedavno završena kategorizacija objekata u kojima se proizvodi hrana, što je, kako je rekao, bilo jedno od tri mjerila koje su dobili od Evropske komisije za otvaranje pregovora u poglavlju XII. U tom pogledu, kako je rekao, vlasnicima svih pregledanih objekata date su precizne instrukcije što treba da učine da bi bezbjednost hrane podigli na veći nivo, najavljući da će se redovno pratiti da li se poštuju te preporuke.
– Tim koji predvodim od početka mandata veoma je posvećen problematici bezbjednosti hrane. Realizovali smo mjere koje su spriječile negativne posledice po zdravlje građana. Podsjetiću vas da smo pravovremeno reagovali na pojavu aflatoksina, Q-groznicu, otvorili pitanje kvaliteta voćnih sokova, značajno smanjili pojavu bjesnila kod životinja, pa sve do nedavne pojave plavog jezika. Preventivne mjere koje smo primijenili podigli su stepen sigurnosti našeg sistema. Ipak, i pored naše upornosti, sistem bezbjednosti hrane nije savršen – naglasio je Ivanović.
On smatra da bi trebalo učiniti dvije stvari kako bi sistem bezbjednosti hrane bolje funkcionisao,
– Prvo, mi smo mala zemlja i nema potrebe za kreiranjem velikog broja različitih institucija. Ministarstvo je predložilo formiranje uprave za bezbjednost hrane, ali ne na način da se stvara nova institucija, povećava birokratija i uvećavaju troškovi, već da se objedine aktivnosti koje u ovom momentu realizuju Veterinarska uprava, Fitosanitarna uprava i pojedini inspektorati. Drugo, potrebno je povećati stepen odgovornosti lica koja su u lancu odlučivanja zadužena za donošenje kritičnih odluka i istovremeno im dati šira ovlašćena. Ne možemo samo tražiti odgovornost, a ograničavati ovlašćenja – ukazao je Ivanović.
Povećanje kazni za lica koja krše odredbe Zakona o bezbjednosti hrane i koja, kako navodi, podmeću potrošačima, jedna je od stvari za koje se on zalaže.
– Problematika bezbjednosti hrane ne odnosi se samo na domaće proizvođače. Ulažemo dosta truda i energije da spriječimo pojedine proizvođače hrane van Crne Gore da svoje proizvode koji ne ispunjavaju propisane regulative prodaju na crnogorkom tržištu. Spriječili smo prodaju sardina, krastavaca, mlijeka, sokova i drugih proizvoda koji nijesu ispunjavali standarde – podsjetio je Ivanović.
Ministarstvo sa resornim upravama, kako uvjerava ministar, čini sve da zaštiti potrošače.
– Potrebno je da potrošači shvate da je ovo veoma zahtjevna oblast na čijem poboljšanju moramo zajedno raditi. Zato koristim priliku da skrenem pažnju potrošačima da ne kupuju proizvode na kojima nema deklaracije i da odmah obavijeste Ministarstvo poljoprivrede ukoliko primijete nešto sumnjivo, a odnosi se na proizvodnju ili prodaju hrane – zaključio je Ivanović.
Podsjetimo, ćevapi, pljeskavice i roštiljske kobasice, čija je analiza urađena u novembru i početkom decembra, bili su pozitivni na vinobran, konzervans čije je miješanje sa mesom strogo zabranjeno. Ovaj podatak odnosi se na čak 39 uzorkovanih mesara u Podgorici, Cetinju i Tuzima, od ukupno 50 u kojima je rađena analiza. Inspektori Veterinarske inspekcije naložili su ovim subjektima da unište mesne prerađevine u kojima je utvrđeno prisustvo konzervansa i izrekla im novčane kazne od po 5.500 eura.
Inspektorka Marijana Bošković najavila je za „Dan” da će inspekcija naložiti zatvaranje na period od tri mjeseca do godinu onih objekata u kojima su uzorci bili pozitivni na ovaj konzervans, a ponovnim analizama se utvrdi njegovo prisustvo. Ona je saopštila da će inspekcija u narednom periodu, nakon praznika, nastaviti sa ovim kontrolama.
Kako je kazala, Veterinarska inspekcija će nastaviti sa kontrolom mesara, maloprodajnih objekata, supermarketa i sektora za preradu mesa, dok je u nadležnosti Zdravstveno-sanitarne inspekcije meso koje se poslužuje u ugostiteljskim objektima i prodavnicama brze hrane. Boškovićeva je kazala da je poslednja akcija bila generalna kojom su pokriveni svi objekti u opštinama Podgorica i Danilovgrad.
– Sledeći put slijedi zatvaranje, shodno članu 83 i 84 Zakona o dobrobiti hrane, na tri mjeseca, odnosno na godinu – upozorila je Bošković.
A.T.
Alternativa zatražila zabranu prodaje mesnih prerađevina
Građansko udruženje Alternativa iz Nikšića obratilo se juče Upravi za inspekcijske poslove, od koje je tražilo da hitno zabrani prodaju mesa u objektima u čijim je proizvodima konstatovan vinobran, dok se, kako kažu, nalazima ne utvrdi drugačije.
– Koncentracija vinobrana u pojedinim objektima kritično je visoka, tako da može da ugrozi zdravlje ljudi. Molim vas da se pojedinim megamarketima zabrani prodaja mljevenog mesa i pljeskavica (mesnih prerađevina) do daljnjeg, dok se inspekcijskom kontrolom ne utvrdi porijeklo, rok trajanja i postupci obrade mesa – navodi se u dopisu Alternative.
Zahtjev ove organizacije upućen je i Draganu Radonjiću iz Odsjeka za suzbijanje privrednog kriminaliteta i Božidaru Vuksanoviću iz Uprave za inspekcijske poslove.
– Upozorio bih i vas i vašu porodicu da ne koristite mljeveno meso iz mesara Podgorice jer smo došli do nezvaničnih informacija koje su poražavajuće, a tiču se načina obrade mesa i produžavanja njegovog roka na nelegalan i protivzakonit način – navode u Alternativi.
Opasan za asmatičare i djecu
Marijana Bošković je pojasnila zašto je zabranjeno miješanje vinobrana sa mesom.
– Vinobran je aditiv koji nije za upotrebu u proizvodima od mesa i koji je alergen. Veoma je opasan za astmatičare i za djecu. Skrenula bih pažnju potrošačima da vinobran u ćevapima i pljeskavicama daje staklasto-ružičastu boju mesa. I vizuelno može da se utvrdi da li vinobrana ima u mesu - pojasnila je ona.
Vinobrana ne smije biti u mesu
Boškovićeva je pojasnila da Veterinarska inspekcija kontinuirano radi kontrole sektora za proizvodnju mesa u svim proizvodnim objektima, te da je, između ostalog, i ova analiza jedna u nizu.
– Kontrole funkcionišu tako što inspektor po nalogu, bio vanredni ili redovni, od strane glavnog vetrinarskog inspektora, uđe u proizvodnju gdje se proizvode ćevapi, pljeskavice i roštilj kobasice i onda istražuje šta proizvod sadrži od nedozvoljenih supstanci, aditiva i konzervansa. U proizvodima ne smije biti nečega čega nema na deklaraciji. U slučaju da postoje vinobran ili soda bikarbona, za koje je nedozvoljeno da se miješaju sa ovim proizvodima od mesa, automatski se konstatuje prekršaj – kazala je za „Dan” Boškovićeva.
ANKETA
Kvalitet hrane gori
Penzionerka Zagorka K. iz Podgorice kazala je da je kvalitet hrane na mnogo nižem nivou nego što je bio ranije.
– Prehrambeni proizvodi su katastrofa. Voće i povrće koje se uvozi najgoreg je kvaliteta. Ne znam kako to ovaj narod ne vidi. Stara sam žena, znam šta smo ranije jeli i kako smo jeli. Sad je stanje katastrofalno. Meso kupujem u „Velikoj Plani” i kvalitet njihov pokazuju i ovi rezultati. Znam šta je meso, bila sam šef supermarketa. Dobijali smo tone i tone mesa. Malo je tada bilo objekata. To je sve bio kvalitet, nije bilo kao što je sad. Meni je Bog pomogao, ja sam ostarila, ali Bog u pomoć ovoj omladini – kazala je ona.
Danijela Trajković je kazala da se postavlja pitanje šta građani jedu i šta kupuju.
– Ne znamo više šta jedemo i šta nam prodaju. Trudim se da se hranim koliko je moguće zdravo. Koliko je to zapravo zdrava hrana, to je vrlo diskutabilno – kazala je Trajkovićeva.
Vladimir Đukić smatra da bi država trebalo više pažnje da posveti ovom problemu.
Do skoro sam uglavnom kupovao kod provjerenih nabavljača sa sjevera, kod čovjeka koji kupuje kod stočara. Kod njih sam kupovao jer uglavnom ne vjerujem ono što nude prodavci u marketima, ali i zbog cijene. Svakako stoji to da je kod nas, ne samo meso, već i većina proizvoda, sumnjivog porijekla. Država tu treba više da se angažuje kako bi se spriječile ovakve stvari, ali država nam je, nažalost, takva da ništa nije kako treba – ocijenio je on.