PETNjICA – Raspoloživi podaci jasno ukazuju da se i nakon što je prije skoro dvije godine Skupština Crne Gore donijela odluku da Petnjica postane 22. crnogorska opština nastavilo masovno iseljavanje stanovnika Bihora. Zavičaj napuštaju uglavnom mladi ljudi pod izgovorom da u opštini Petnjica koja, prema poslednjem popisu sa 6.713 stanovnika, raspoređenih u sedam mjesnih zajednica, zahvata površinu od 173 kiliometra kvadratna, još nijesu stvoreni uslovi za normalno organizovanje života. Navode da su glavni problemi nedostatak radnih mjesta, loša putna i komunalna infrastruktura i da zbog toga danas u inostranstvu živi više Bihoraca nego u svom zavičaju. Mještani tvrde da skoro i nema nijedne kuće na prostoru Bihora iz koje se bar po jedan član ne nalazi u nekoj od evropskih zemalja. Kažu da su ljudi u prethodnom periodu uglavnom odlazili za Luksemburg i Švajcarsku, a nije mali broj onih koji su se, u potrazi za boljim životom, nastanili u Sloveniji, Bosni i Hercegovuni i Njemačkoj. Petnjičani naglašavaju da se ne treba čuditi što mladi ljudi uzimaju kartu samo u jedom pravcu, jer su mnogi Bihorci u razvijenijim zemljama stekli zavidna bogatstva. Ipak, iseljenici se često vraćaju u svoj zavičaj. Najviše dolaze ljeti i da su tamo gdje su prvi put čelom na zemlju pali napravili nove kuće sa svim pratećim sadržajima, nalik na one u elitnim velegradskim zonama. Međutim, kako navode, u tim kućama borave vrlo kratko i to za vrijeme odmora ili praznika, jer su poslovima i drugim obavezama vezani za zemlje u kojim su svili porodična gnijezda. Mnogi kažu da bi se rado vratili da ponovo žive na svojoj očevini, ali da im Bihor ne pruža potrebne pogodnosti za neka unosna zanimanja od kojih se može pristojno živjeti. Zaim Ličina iz mjesne zajednice Savin Bor, navodi da u bihorskim selima ima mnoštvo zatvorenih kuća i sve manje mladih ljudi spremnih da svoj životni vijek provedu u ovoj ekonomski nerazvijenoj i zaostaloj opštini. Prema njegovom mišljenju, država je glavni krivac za ovakvo stanje, jer i pored brojnih obećanja nije uradila ništa da Petnjica krene sa mrtve tačke.
– Opština Petnjica zasad još postoji samo na papiru, jer su se država i njene institucije cijelo vrijeme po ovom pitanju odnosile krajnje maćehinski. Prije svega, nijesu stvorili ambijent koji bi mladim ljudima ulivao povjerenje da za Bihor dolaze bolji dani. Praktično se nije mrdnulo od početka iako je Skupština Crne Gore prije skoro dvije godine izglasala odluku o ponovnom uspostavljanju opštine Petnjica. Zato se ne treba čuditi što narod iz ovih krajeva i dalje odlazi u neke srećnije i naprednije sredine. Dovoljno je da čovjek pogleda centar Petnjice i da shvati da je ovdje vrijeme stalo. No, hoću da se nadam da će se ovako negativni trendovi konačno zaustaviti, jer ako se nastavi dosadašnjim tempom, ovom području se ne piše dobro – smatra Ličina.
I mještani mjesne zajednice Tucanje potvrđuju da je migracija stanovništva na ovom području vidno izražena i da se moraju preduzimati dodatne mjere kako bi se negativan trend zaustavio.
– Danas samo u malom Luksemburgu živi više ljudi iz ovoga kraja nego u Tucanju. Taj podatak dovoljno svjedoči o izraženom odlivu stanovništva. Nekada je autobus od Berana do Tucanja saobraćao triput dnevno u oba pravca. Trenutno saobraća samo jednom i to sa malim brojem putnika. Demografska slika ovog područja se drastično mijenja... Nekada je ovo bio poznati voćarski i stočarski kraj, prepoznatljiv po uzornim domaćinima koji su od svoga rada izdržavali višečlane porodice – naglašavaju mještani Tucanja.
Sa njima je saglasna i Sabaheta Novalić iz mjesne zajednice Lagatori, koja tvrdi da država mnogo više pažnje poklanja razvoju juga nego sjevera.
– Očigledno je da se u Crnoj Gori više pažnje posvećuje razvoju juga nego sjevera. To je jedan od glavnih razloga što i na području Petnjice imamo izražena migraciona kretanja. U narednom periodu sjeveru bi trebalo posvetiti više pažnje, jer ovo područje raspolaže izuzetnim prirodnim i drugim potencijalima, koji se moraju staviti u funkciju razvoja. Tada bi i za Petnjicu sigurno došli bolji dani, jer bi adekvatna ulaganja inicirala otvaranje novih radnih mjesta koja su osnov za razvojnu priču i zaustavljanje daljeg iseljavanja – navodi Novalićeva.
Ešef Ličina iz sela Radmanci smatra da je društvena nebriga uzrokovala izražen odliv lokalnog stanovništva.
– Kad neko mjesto ima loše puteve i kad omladina nema posla, onda nije čudno što narod odlazi tamo gdje mu je bolje. Naši ljudi idu teška srca, ali drugog izbora nemaju. Ipak, vuče ih rodna gruda da se vraćaju i prave ovolike kuće. No, najveća je muka što u tim kućama niko ne živi. One se, nažalost, otvaraju samo povremeno, iako je za njihovu izgradnju potrošeno dosta novca. Ako se nastavi sa ovakvom praksom, broj zatvorenih kuća će se iz godine u godinu uvećavati. U Bihoru će ostajati da žive samo starci, dok će se naša mladost potpuno iseliti. Ako želimo da u Petnjicu vratimo život, onda se kroz izgradnju odgovarajuće infrastrukture mora raditi na oživljavanju privrede i podsticanju poljoprivredne djelatnosti. Umjesto praznih obećanja i istrošene priče, moraju se forsirati razvojni projekti koji će lokalnom stanovnišvu donositi korist – poručio je Ličina.
D. Jovović
Deset puta manje učenika
Najbolji pokazatelj da Bihor ostaje bez stanovnika su osnovne škole, koje iz godine u godine upisuju sve manje učenika. Sa takvom konstatacijom slažu se i mještani Tucanja, ističući da uporedni podaci izazivaju opravdanu zabrinutost.
– Osnovna škola u Tucanju sa dva područna odjeljenja trenutno broji šezdesetak učenika. To je broj koji zabrinjava, kad se zna da je ova obrazovna ustanova sedamdesetih godina prošlog vijeka imala i do 500 đaka. Sve ukazuje na to da se moraju preduzimati neke hitne mjere, potrebne da se mladi ljudi zadrže na ovim prostorima, kako bi se uvećavao broj djece, bez koje nema budućnosti – kazali su mještani Tucanja.
Mladi iz dijaspore očekuju veću pomoć države
Na ljetos održanoj manifestaciji u Petnjici „Dani dijaspore” mogli su se vidjeti i mladi ljudi koji su u zavičaj došli iz različitih evropskih zemalja. Svi oni ističu spremnost da pomognu Petnjici, ali očekuju i značajnija ulaganja Vlade Crne Gore i drugih državnih organa
– Spremni smo da pomognemo Petnjici, ali državni organi Crne Gore su ti koji treba da preduzmu posebne podsticajne mjere za razvoj Bihora. Bez njihove pomoći svaka priča je uzaludna, jer i kapital koji ulažu ljudi iz inostranstva treba iskoristiti na pravi način. Tim prije, jer dosadašnji način rada nije dao neke vidljive rezultate, zbog čega je Petnjica i dalje potpuno nerazvijeno područje iz kojeg se konstantno odlazi – naglasio je dvadesettrogodišnji Robert Adrović, koji živi u Sloveniji.
Izostala realizacija strateških projekata
Zaim Ličina smatra da je prolongiranje rokova za početak realizacije strateški važnih projekta jedan su od glavnih uzročnika sveukupne privredne i ekonomske stagnacije sjevera Crne Gore, a samim tim i Petnjice.
– Državni organi su zatajili kad je u pitanju unapređivanje saobraćajne povezanosti sjevera Crne Gore sa većim centrima u regionu, zbog čega, između ostalog, nije došlo do najavljivanog razvoja privrednih grana koje su garant prosperiteta. Gospoda iz vlasti je uoči svih izbora obećavala da će veliki broj ljudi naći svoje zaposlenje na budućoj trasi autoputa i da će se od Berana do Podgorice ubrzo stizati za svega sat vremena vožnje. Takođe je obećano i brzo aktiviranje beranskog aerodroma. Međutim, od tih projekata kao ni od onih koji se tiču unapređenja putne infrastrukture u Bihoru nije bilo ništa. A čim u 21. vijeku nemate dobre puteve u nekom mjestu onda tu ostajete i bez naroda – ističe Ličina.