Bivši predsjednik senata Državne revizorske institucije Miroslav Ivanišević, koji je tu poziciju napustio nakon seks-skandala, imenovan je za člana odbora direktora državne kompanije Montenegro bonus. On je mjesto predsjednika senata DRI napustio sredinom 2013. godine, da bi nakon izvjesnog vremena u toj instituciji bio zaposlen kao savjetnik predsjednika DRI. Prije toga je obavljao funkciju ministra finansija.
Osim njega za članove odbora su izabrani pomoćnik direktora Poreske uprave Dragan Janković, pomoćnik ministra ekonomije Jovo Rabrenović, pomoćnik direktora Direkcije za razvoj malih i srednjih preduzeća Nikola Đurašković i šef kabineta predsjednika Vlade Rajko Kovačević.
Vlada je juče usvojila ostavku direktora Poreske uprave Milana Lakićevića. Juče nijesu imenovali v.d. direktora. Prema nezvaničnim informacijama tu poziciju bi trebalo da obavlja pomoćnik ministra finansija Novo Radović. On je prije ministarstva radio u Poreskoj upravi. Najvjerovatnije će i kasnije biti imenovan za direktora PU.
Vlada je za glavnog inspektora za elektronske komunikacije i poštansku djelatnost izabrala Mladena Koljenšića, dok je imenovala i nekoliko pomoćnika ministara u Ministarstvu održivog razvoja i turizma. Za pomoćnika ministra za planiranje prostora je imenovana Dragana Čenić, za pomoćnika za turistički razvoj i standarde Olivera Brajović, za pomoćnika ministra za građevinarstvo Danilo Gvozdenović, za pomoćnika za klimatske promjene Srđan Mugoša, dok je za pomoćnika za upravljanje turističkom destinacijom izabran Marko Petričević.
Vlada je na jučerašnjoj sjednici usvojila izmjene i dopune Zakona o akcizama, kojima se kao akcizna roba tretira prirodni plin. Izmjene se uglavnom odnose na usklađivanje sa direktivom Savjeta EU.
Usvojen je i predlog projekcija makroekonomskih i fiskalnih pokazatelja do 2018. godine. Pomoćnik ministra finansija Ana Krsmanović nakon sjednice Vlade je kazala da će na osnovu do sada dostupnih informacija o turistuičkoj sezoni i kretanju drugih makroekonomskih podataka BDP porasti 4,3 odsto.
– Realna stopa rasta u prvom kvartalu je, prema podacima Monstata, iznosila 3,2 odsto, dok procjene MF-a pokazuju da je u drugom tromjesečju ostvaren rast od 3,6 odsto. Pozitivan uticaj na rast su imali svi sektori, a posebno građevinarstvo i turizam – kazala je Krsmanovićeva.
Do 2018. godine, kako je navela, predviđen je rast od 3,8 odsto u prosjeku.
– U narednoj godini rast će iznositi 4,1 odsto, u 2017. godini četiri odsto, a u 2018. godini tri odsto – precizirala je Krsmanovićeva.
U istom periodu se, kako je navela, očekuje blago povećanje cijena, prvenstveno zbog značajnijih investicionih aktivnosti koje se očekuju u narednoj godini i jačanja ekonomske aktivnosti.
Kada je u pitanju fiskalna pozicija u ovoj godini, Krsmanovićeva je saopštila da su prihodi budžeta za prvih osam mjeseci ove godine iznosili 839,8 miliona eura, što je 23,2 odsto procijenjenog BDP-a.
Izdaci budžeta su u osmomjesečnom periodu, kako je navela, iznosili 934,8 miliona eura ili 25,8 odsto BDP-a i u odnosu na uporedni period prošle godine bili su veći 5,3 odsto.
U prvih osam mjeseci, kako je kazala, zabilježen je gotovinski deficit od 95,1 milion eura ili 2,6 odsto procijenjenog BDP-a.
– Što se tiče trendova, do kraja ove godine se očekuje da će izvorni prihodi budžeta iznositi 1,34 milijardi eura i biće veći za 12,6 miliona eura u odnosu na ono što je planirano Zakonom o budžetu – kazala je Krsmanovićeva.
Rashodi budžeta će, kako je saopštila, ostati na nivou planiranih od 1,56 miliona.
– Deficit budžeta za ovu godinu, po sadašnjim procjenama, iznosiće oko 223,2 miliona eura ili 6,2 odsto procijenjenog BDP-a, što je u odnosu na plan manje za 12,6 miliona – rekla je Krsmanovićeva.
D.M.
Skinut teret sa akcija Centra Igalo
Vlada je usvojila informaciju o predlogu ankesa dva ugovora o prodaji 80,9 odsto akcija Centra Igalo i usvojila aneks dva, kojim se miču tereti sa akcija koje su vlasništvo HTP Primorja. Takođe, vratiće HTP Primorju garanciju Hipotekarne banke, shodno aneksu jedan.
Vlada se na ovaj korak odlučila jer su, kako piše u informaciji, vlasnici hotela Centar Igalo investirali 6,8 miliona eura, što je više od ugovorena četiri miliona.
Vlada je namjeravala da raskine ugovor sa HTP Primorjem početkom 2013. godine.