Uprava policije je od 2004. godine dosad podnijela 22 krivične prijave zbog trgovine ljudima i jednu zbog trafikinga djece radi usvojenja. U poslednjih 11 godina na prostoru naše države registrovano je 38 žrtava trgovine ljudim, dok su 34 trafikanata osuđena.
Prema podacima vladine Kancelarije za borbu protiv trgovine ljudima, koji su juče predstavljeni na seminaru „Uloga medija u borbi protiv trgovine ljudima”, u organizaciji Vlade i OEBS-a, državni tužioci su od 2004. godine do danas podigli 20 optužnica protiv 59 lica za krivično djelo trgovina ljudima i šest protiv osoba zbog trafikinga djecom radi usvojenja.
– Od 2004. do 1. aprila ove godine kod nadležnih sudova bilo je u radu ukupno 18 predmeta za trgovinu ljudima, od kojih je svih 18 pravosnažno riješeno. Ukupno 34 lica, trafikanta, oglašena su krivim i osuđena na zatvorsku kaznu – saopštila je Tijana Šuković iz Kancelarije za trgovinu ljudima.
Govoreći o profilu registrovanih žrtava, Šukovićeva je kazala da se uglavnom radi o stranim državljanima, osim u osam slučajeva. Pojasnila je i da su osobe koje su trafikovane imale od 17 do 45 godina.
– Države porijekla oštećenih su Srbija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Ukrajina, Bangladeš – navela je Šukovićeva.
Kada su u pitanju trgovci ljudima, ona je saopštila da su trafikanti najčešće muškarci, starosti od 30 do 60 godina. Trafikanti dolaze iz Crne Gore, Srbije, Albanije, Hrvatske i Ukrajine.
Šukovićeva je istakla da je Crna Gora, prije svega zemlja tranzita, a manje država porijekla i destinacija za žrtve trafikinga.
Ona je naglasila da trgovina ljudima predstavlja najteži vid kršenja ljudskih prava, te da prema podacima Ujedinjenih nacija (UN) 2,5 miliona lica bivaju žrtve trafikinga. Žrtve, kako navodi, načešće su korištene za seksualnu i radnu ekspoloataciju, trgovinu organima, prinudne brakove i prosjačenje.
– Kriminalne grupe od ovog posla zarade oko 12 milijardi dolara, a žrtve najčešće postaju robovi zbog siromaštva, diskriminacije, želje za boljim životom koji trafikanti često nude kao paravan. Najčešće žrtve su žene i djeca, pretežno za seksualnu eksploataciju. Muškarci rjeđe, ali ima i takvih slučajeva – saopštila je Šukovićeva.
Šef Kancelarije za borbu protiv trgovine ljudima Zoran Ulama smatra da legalizacija prostitucije ne doprinosi smanjenju trafikinga, već predstavlja još jedan mamac. On ističe bi bio za legalizaciju samo kada bi znao da bi žene zaista mogle da odlučuju da se bave tim „poslom”.
– Trgovina ljudima kao globalni problem je zastrašujuća i zabrinjavajuća pojava, koja ostavlja nesagledive posledice za žrtve i društvo. Kriza na Istoku dovela je do izbjegličke krize, što stvara pretpostavke za trgovinu ljudima. Imajući u vidu težak položaj žrtava i sve patnje koje preživljavaju, naša Kancelarija čini sve da pomogne otkrivenim i eventualnim žrtvama – naglasio je Ulama.
Poručio je da borba protiv trgovine ljudima mora biti koordinisana i sveobuhvatna.
Rukovodilac programa za bezbjednosnu saradnju OEBS-a Vladimir Rogozin ocijenio je da mediji imaju bitnu ulogu u podizanju svijesti građana o rizicima koje nosi trgovina ljudima, ali da prilikom izvještavanja moraju koristiti senzibilan i politički korektan jezik. On je naveo da mediji uvijek treba da štite žrtve trafikinga, ali da je isti zadatak i na policiji i tužilaštvu.M.S.
Godišnje „okrenu” 44 milijarde
Službenik za javno informisanje Kancelarije specijalnog predstavnika i koordinatora za borbu protiv trgovine ljudima OEBS-a Alfred Kupers kazao je da je prema podacima ratnih organizacija u svijetu registrovan 21 milion žrtvi trgovine ljudima, te da se u tom „poslu” godišnje „okrenu” 44 milijarde eura.
On je naveo da se često u medijima piše o trgovini ljudima u cilju seksualne eksploatacije, ali da podaci govore da su češća iskorištavanja ljudi u sektorima poljoprivrede i građevinarstva.
Kupers je naveo da se OEBS ne bavi slučajevima koji su politizovani, pa tako nijesu istraživali trgovinu organa na Kosovu jer se to dešavalo 90-ih godina. Neke članice OEBS-a, kako je rekao, imale su negativan stav po tom pitanju.