Bečelor i magistarske diplome visokoškolaca sa Univerziteta Crne Gore (UCG) neprepoznatljive su na tržištu rada i nemaju potreban kvalitet, ocijenjeno je na forumu u Rektoratu, koji je organizovan povodom reformi modela studiranja i uvođenja novog stepena studija. Rektorka UCG Radmila Vojvodić navela je da je promjena modela studiranja dio priprema za reakreditaciju UCG 2017. godine. Vojvodić je saopštila da je ona zaprepaštena stavom Studentskog parlamenta, koji je iznesen u dopisu, da se uvede model studiranja 4+1+3, umjesto 3+2+3. Ona je ocijenila da se radi o opasnom stavu i oportunističkom odnosu studenata prema reformama.
Predsjednik Studentskog parlamenta Miloš Pavićević kazao je da je za rektorku problematično to što su se svi studenti odlučili za model 4+1+3, a ne za model 3+2+3 (trogodišnje osnovne studije, dvogodišnje magistarske i trogodišnje doktorske).
– Današnjim skupom potencira se model 3+2+3. Nama je neprihvatljiv ovaj model, jer se pitamo koliki će biti iznos školarina, i da li će biti dva puta po 2.000 eura. Postoji i druga opcija, da master bude finansiran iz budžeta, što dovodi u situaciju da lošiji studenti pođu na privatne univerzitete – istakao je Pavićević.
On je ukazao da je od mobilnosti studenata mnogo bitnije da njegove kolege imaju gdje da rade nakon dobijanja diploma.
Vojvodić je rekla da je mišljenje studenata trebalo biti utemeljenije, a ne „iz sitno sopstvenih i dnevnih pitanja, već za sve buduće generacije”.
– Ovo nijesu dnevna studentska pitanja, tako da nijesam bila maliociozna kad sam rekla da sam zaprepašćena. Smatram da je olako kvalifikovanje opasno i ne priliči studentima u ovakvoj situaciji. Zatečena sam jer se na izričit način insistira na predlozima koji nijesu argumentovani – istakla je Vojvodić.
Direktorica direktorata za visoko obrazovanje u Ministarstvu prosvjete Mubera Kurpejović kazala je da se 600 poslodavaca, koji su učestvovali u anketi o kvalitetu kadra koji dolazi sa univerziteta, izjasnilo da treba da dođe do promjene modela studiranja.
– Poslodavci su izrazili sumnju u znanje visokoškolaca sa diplomama nakon tri godine osnovnih studija i poslije specijalističkih studija. Poslodvaci treba da uzmu učešće i daju instrukcije šta im je potrebno za tržište rada kada je visokobrazovani kadar u pitanju – rekla je Kurpejović.
Pomoćnik direktora Zavoda za zapošljavanje Goran Bubanja kazao je da je u proteklih pet godina duplo porastao broj nezaposlenih visokoškolaca, odnosno za 5.600.
– Sada imamo 10.200 nezaposlenih na Zavodu ili 27,5 odsto ukupnog broja građana koji nemaju posao, koji iznosi 37.750. Imamo trend pada tražnje visokoškolaca i zabrinjava nas to što u narednom periodu možemo očekivati nastavak takvog stanja. Prema našim procjenama, svake godine završi od 10 do 15 odsto više studenata, što je jedan od razloga – rekao je Bubanja.
Predsjednik savjeta za visoko obrazovanje Živko Andrijašević rekao je da se 50 odsto predavanja na specijalističkim studijama obavlja formalno. Po njegovim riječima, stalno se postavlja pitanje kako će akademci nakon završetka studija nađi posao, ali je mnogo važnije kako ga oni obavljaju.D.B.
Prošle godine upisano 510 magistara, ove 199
Rukovodilac Centra za studije i kontrolu kvaliteta na UCG Aleksandar Vujović ocijenio je da je „sistem magistarskih studija teško održiv”.
– Prošle godine smo upisali 510 magistranata, a ove 199 studenata, što je zabrinjavajuće. Efikasnost studiranja je svega 26 odsto – kaže Vujović.
On smatra da je sadašnji model studija 3+1+1 neadekvatan, te da bi „optimalno rješenje mogao biti model 3+2+3, što je sadržano u mišljenju međunarodnih evaluatora”.
Poslodavce ne interesuje 850 zanimanja
Po riječima Gorana Bubanje, od 1.200 stručnih zanimanja koje postoje na evidenciji Zavoda za zapošljavanje, za 850 niko od poslodavaca nije pokazao interesovanje. Od tog broja je „380 zanimanja visokoškolaca, što pokazuje da je neophodna reforma visokog obrazovanja”.