Od ukupnog iznosa agrobudžeta za ovu godinu, 16,2 miliona eura, za subvencije za proizvodnju i pružanje usluga opredijeljeno je 9,9 miliona.
To znači da su izdvajanja za poljoprivredu, po glavi stanovnika u ovoj godini 15,8 eura, što je sedam puta manje u odnosu na prosjek u zemljama Evropske unije, gdje svaki stanovnik u prosjeku na godišnjem nivou izdvaja 110 eura za podsticaj poljoprivrede. Iznos od 15,8 eura se dobija kada se 9,9 miliona podijeli sa brojem stanovnika u Crnoj Gori kojih je prema poslednjem popisu 625.266.
Na program – poljoprivreda i ribarstvo, ovogodišnjim agrobudžetom opredijeljeno je ukupno 14,8 miliona, a u okviru tih sredstava, osim 9,9 miliona namijenjenih za subvencije, uvrštene su i staračke naknade u iznosu od 3,3 miliona, kao i 797 hiljada za konsultantske usluge, projekte i studije.
U Srbiji svaki stanovnik godišnje izdvaja 20 eura za podsticaj poljoprivrede, dok je u Holandiji taj iznos na godišnjem nivou najveći i iznosi 590 eura.
Predsjednik sindikata duvanske, poljoprivredne i prehrambene proizvodnje Veljko Baošić kazao je da same cifre govore o tome koliko je agrobudžet dovoljan za razvoj poljoprivrede i u kojoj mjeri se to kasnije manifestuje u prvom redu kroz cijenu proizvoda.
– Smatram da su izdvajanja za poljoprivredu među najmanjim, ako ne i najmanja po glavi stanovnika u Evropi. Agrobudžet je minimalan, što govore i ljudi koji se direktno bave poljoprivredom, a i subvencije na nivou individualnih poljoprivrednih proizvođača su takođe minimalne. Odnos prema poljoprivredi od strane resornog ministarstva i države, u suštini kritikujemo iz razloga što nema ništa od toga da su poljoprivreda i turizam strateške grane za razvoj države i, prema mom mišljenju, to je samo mrtvo slovo na papiru, barem zasad – rekao je on.
Prema riječima Baošića, posledice nedovoljnih ulaganja u proizvodnju su povećan uvoz i gubitak radnih mjesta, a kako je naglasio, samo u poslednje dvije godine ugašeno je preko 1,2 hiljade radnih mjesta u kompanijama koje su se bavile proizvodnjom ili preradom poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda. On je podsjetio da je sindikat na čijem je čelu preko Investiociono razvojnog fonda i Ministarstva poljoprivrede pokušao da aktivira fabriku Ribarstvo u Rijeci Crnojevića, u koju je uveden stečaj, ali nijesu naišli na razumijevanje, što je za posledicu imalo gašenje 60 radnih mjesta samo u tom preduzeću.
– Zatvaranje tolikog broja radnih mjesta odrazilo se i na uvoz, na primjer ribe i prerađevina od ribe prošle godine uvezeno je za 13,5 miliona, a izvezli smo samo 4.000 eura. Da je samo dvadeseti dio cifre koja je utrošena za uvoz ribe uložen u Ribarstvo, uvoz ne bi bio toliki, već bi Crna Gora bila čak i izvoznik – rekao je Baošić, ističući da je prošle godine uvoz hrane iznosio 250 miliona, što je za oko 15 do 20 miliona manje od ukupnog izvoza Crne Gore.
On smatra da nije realno očekivati da ulaganja u poljoprivredu budu na nivou EU, ali i da je neizvjesno kad će se sa postojećim ulaganjima dostići evropski nivo.
– I da se ulaganja sa postojećeg nivoa povećaju za tri do četiri puta, opet će to biti malo za poljoprivredu – rekao je Baošić.
Poljoprivrednik iz Malesije Željko Milić smatra da će način na koji resorno ministarstvo vodi brigu o poljoprivredi dovesti do toga da će narednih godina i ulaganja od 10 miliona biti previše.
– Svim snagama pokušava se uništiti poljoprivreda, pa će tako mali broj proizvođača ostati u tom poslu, za koje će 10 miliona biti velika cifra. Očekujem u naredne dvije godine da u Crnoj Gori neće ostati ni 50 pravih poljoprivrednih proizvođača, pa će im ta sredstva biti dovoljna. A zahvaljujući politici koju vodi Petar Ivanović cvjetaće uvozni lobi i trgovački lanci koji danas sve čine da nestane domaća poljoprivreda, uz podršku ministarstva koje na sve to žmuri – rekao je on.
Prema riječima Milića, budžet od 10 miliona jeste mali, ali i da se uloži 100 miliona država ne bi mogla da nadoknadi štetu koju ministarstvo direktno nanosi dozvoljavajući da se kompletna budućnost Crne Gore svodi na uvoz, pri čemu, kako je naglasio, nije bitan kvalitet, niti način kako ti proizvodi dolaze na domaće tržište.
– Svaka godina je gora od prethodne. Siromašan poljoprivredni proizvođač znači i siromašna država, to je parola u cijelom svijetu – poručio je on.J.V.
Dovoljno ako se dobro usmjeri
Poljoprivredni proizvođač iz Zete Mladen Aligrudić kazao je da su sredstva koja su ove godine opredijeljena za poljoprivredu dovoljna, ukoliko se usmjere na pravi način.
– Bolje bi bilo da je na raspolaganju veća količina novca i smatram da to nije dovoljno za pokretanje poljoprivrede koja se nalazi u nekakvoj letagriji, ali u sakom slučaju, ako bi i to što je opredijeljeno za ovu godinu otišlo direktno u ruke poljoprivrednih proizvođača, odnosno u neposrednu proizvodnju i usmjerilo kako treba, to bi bio značajan pomak naprijed – rekao je Aligrudić.