Ministarstvo pravde nije pozvalo predstavnike nevladinih organizacija (NVO) da budu u radnoj grupi koja je radila na Operativnom dokumentu za sprečavanje korupcije u oblastima od posebnog rizika, već su isključivo učešće na tom bitnom aktu imali samo predstavnici državnih institucija. To su pokazali podaci Ministarstva pravde, gdje se navodi da nijesu raspisivali „posebni javni poziv” za izbor članova iz reda NVO za izradu operativnog dokumenta.
U Ministarstvu pravde, kojim rukovodi Zoran Pažin, smatraju da za tim nije bilo potrebe, s obzirom na to da su se, kako navode, opredijelili za široki niz konsultacija sa svim zainteresovanim subjektima, te da je javna rasprava trajala 40 dana. Takav stav suprotan je Uredbi o načinu i postupku ostvarivanja saradnje ministarstava i drugih organa državne uprave i nevladinih organizacija, kojom su definisani kriterijumi i postupak izbora predstavnika NVO u radne grupe i druga tijela koja obrazuju organi državne uprave.
Tom uredbom, koju je donijela Vlada Crne Gore, definisano je da će se organi državne uprave, prilikom izrade i donošenja akata iz godišnjeg programa rada – strategija i analiza stanja u određenoj oblasti, nacrta i predloga zakona, drugih propisa i podzakonskih akata kojima se uređuje način ostvarivanja sloboda i prava građana, obezbijediti konsultovanje sa nevladinim organizacijama. U članu 8 definisano je da „organ državne uprave omogućava učešće predstavnika nevladinih organizacija u radnim grupama i drugim tijelima koje obrazuje taj organ”.
Članovi radne grupe za izradu operativnog dokumenta, po odluci ministra Pažina su, Marijana Laković Drašković, Maja Maraš, Merima Baković, iz Ministarstva pravde, Zoran Tomić iz Ministarstva održivog razvoja. Članovi su i Tanja Mijović iz Ministarstva zdravlja, Tanja Markoč iz Ministarstva ekonomije, Senad Crnovršanin iz MUP-a i Aleksandar Pavlićević iz Ministarstva prosvjete. Na dokumentu rade i Zilha Bralić iz Uprave za javne nabavke, Rajko Peković iz Uprave policije, te Dalibor Šaban, Marina Mićunović, Marko Škerović i Aleksandra Vojinović iz Agencije za sprečavanje korupcije. Zadatak radne grupe u ovom sastavu je da pripremi Operativni dokument za sprečavanje korupcije u oblastima od posebnog rizika. Odnosno, članovi radne grupe su nerijetko predstavnici onih institucija za koje se smatra da su najpodložnije korupciji – javne nabavke, privatizacija, urbanizam, obrazovanje, zdravstvo, lokalna samouprava i policija.
– Ministarstvo pravde ističe da nije bilo posebnog javnog poziva za izbor člana nevladinih organizacija za izradu Operativnog dokumenta. Ovo ministartvo objavilo je 8. marta 2016. godine javni poziv građanima, naučnoj i stručnoj javnosti, državnim organima, političkim strankama, nevladinim organizacijama i zajednicama da se uključe u javnu raspravu i daju svoj doprinos u razmatranju nacrta Operativnog dokumenta za sprečavanje korupcije u oblasti od posebnog rizika – kažu u Ministarstvu pravde.
Oni su MANS-u odgovorili da je u okviru procesa javne rasprave održan poseban sastanak radne grupe sa predstavnicima relevantnih državnih institucija 23. marta i okrugli sto 7. aprila, kojem su, kako kažu, prisustvovali predstavnici relevantnih državnih institucija, organa lokalne samouprave i NVO.
– Ministarstvo pravde se opredijelilo na široki niz konsultacija sa svim zainteresovanim subjektima i javne rasprave u trajanju od 40 dana, te s tim u vezi nije objavljivao javni poziv za izbor člana radne grupe iz reda NVO. Takođe, imajući u vidu da je Operativni dokument aneks Akcionog plana za poglavlje 23, Ministarstvo pravde primijenilo je sličan pristup rada kao i 2013. godine prilikom izrade navedenog Akcionog plana – navodi se u pojašnjenju Ministarstva pravde, dodajući da članovima radne grupe nije isplaćivana, niti će biti isplaćivana naknada za rad u radnim grupama.
Nepozivanje NVO sektora u sastav radne grupe koja je radila na ovom dokumentu pozivanjem na floskule da im je omogućeno dostavljanje sugestija, predloga, komentara, problematično je sa aspekta što je radna grupa, sastavljena od predstavnika državnih organa, odbila 99 odsto predloga nevladinih organizacija dostavljenih na Nacrt operativnog dokumenta za sprečavanje korupcije u oblastima od posebnog rizika koji su se odnosili na oblasti javnih nabavki, privatizaciju i urbanizam.
Iz NVO sektora su ranije ocijenili da je najnoviji dokument, kojim se planira nastavak praćenja aktivnosti u oblastima u kojima postoji povećan rizik od korupcije, pokazatelj da izvršna vlast nema elementarnu političku volju da obezbijedi reforme koje bi donijele stvarne rezultate u borbi protiv korupcije.A.O.
Zanemarili većinu sugestija
Radna grupa je, između ostalih, odbila predloge NVO za uvođenje novih mjera za unapređenje efektivnosti Inspekcije za javne nabavke, nezavisnosti Državne komisije za kontrolu postupka javnih nabavki, da se definišu jasniji i precizniji kriterijumi za davanje saglasnosti za pregovarački postupak, kako bi se smanjila upotreba ove metode javnih nabavki u korist otvorenog postupka, kao ni za unapređenje kontrole sistema javnih nabavki metodom neposrednih sporazuma. Nijesu prihvatili ni da se unaprijedi Portal javnih nabavki kroz kreiranje registra za objavu ugovora i informacija o neposrednim sporazumima vrijednosti preko 1.000 eura od strane svih obveznika na petnaestodnevnom nivou, niti kontrole svih javnih nabavki vrijednosti preko pola miliona, niti transparentnost i zakonitost javnih nabavki za konsultantske usluge. Odbijen je i predlog da se predstavnik NVO sektora uključi u rad vladinog Savjeta za privatizaciju i kapitalne projekte.
Radna grupa je ignorisala i da se objave sva dokumenta o svim privatizacijama, da se izradi evidencija svih nelegalnih objekata i katalog svih objekata na cjelokupnoj teritoriji Crne Gore koji su izgrađeni bez dozvole. Nijesu prihvatili ni predlog da se definiše cijena i dinamika legalizacije objekata izgrađenih bez dozvole, kao i specijalni status za lica teškog materijalnog položaja koja imaju nelegalno izgrađene objekte za stanovanje.