Niklanovići ne odustaju
Nakon podnošenja predstavke protiv Crne Gore Evropskom sudu za ljudska prava u Strazburu, bratstvo Niklanović uputilo je dopise nadležnim institucijama u Crnoj Gori, a zatražili su zaštitu i od vlasti SAD, Hrvatske, Slovenije i Srbije povodom kršenja njihovih prava zagarantovanih Ustavom Republike Crne Gore i Evropskom konvencijom o ljudskim pravima. Naime, dvadeset i tri porodice iz bratstva Niklanović, državljani SAD, Crne Gore, Srbije, Hrvatske i Slovenije, već deset godina vode spor pred crnogorskim sudovima za dokazivanje svog vlasništva u Budvi koje im pripada više od 100 godina.
– Opština Budva je još 2002. godine bez i jednog dokumenta, čak i bez rješenja, prevela zemlju Niklanovića u opštinsku, a potom prodala stranom pravnom licu, Danebrook Limited, koji čak nije bio registrovan za rad u Crnoj Gori u vrijeme potpisivanja tog kupoprodajnog ugovora. Kako smo iscrpili sva pravna sredstva u Crnoj Gori, došli smo do odluke da podnesemo predstavku Evropskom sudu za ljudska prava i u tome ćemo istrajati - rekla je Milica Mitrović, američka državljanka i jedan od članova bratstva Niklanović.M.S.
Za socijalu 10 miliona
Ministarstvo rada i socijalnog staranja obezbijedilo je 10.277.332 eura za isplatu socijalnih naknada za septembar. Isplate će početi danas. Najviše novca se izdvaja za naknade po osnovu rođenja troje ili više djece, i to 5.398.463 eura.
– Za dječji dodatak izdvojeno je 243.736 eura, za korisnike materijalnog obezbjeđenja 751.915 eura. Za putne troškove invalidnih lica izdvojeno je 97.995 eura. Za korisnike porodiljskog odsustva izdvojeno je 1.333.748 eura, a za dodatak za tuđu njegu i pomoć 977.207 eura, dok je za ličnu invalidninu izdatak 253.145 – saopšteno je iz Ministarstva rada i socijalnog staranja.
M.S.
Žene sa sela nevidljive
Da rodna ravnopravnost u Crnoj Gori ne znači da su žene i muškarci jednako prisutni u svim oblastima javnog i privatnog života, da imaju isti status i jednake mogućnosti za ostvarivanje svojih prava najbolje se vidi na primjeru žena sa sela, ocijenjeno je iz Ministarstva za ljudska i manjinska prava povodom 15. oktobra, Međunarodnog dana žena sa sela.
– Kvalitet sadržaja života ovih žena se ne unapređuje i stagnira u najvećem broju slučajeva. One su distancirane od glavnih tokova društva zbog nedovoljne dostupnosti informacija, loše infrastrukture, nižeg nivoa obrazovanja... Žene na selu nemaju slobodnog vremena, godišnjeg odmora, rade dokle god su fizički sposobne, nezavisno od starosne dobi. Ministarstvo za ljudska i manjinska prava će nastaviti da pruža obuke i mentorsku podršku ženama za kreiranje uslova za pokretanje sopstvenog biznisa –naveli su iz ministarstva.M.S.
Komentari
Komentari se objavljuju sa zadrškom.
Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijedjanje i klevetanje. Nedozvoljen sadržaj neće biti objavljen.
Prijavite neprikladan komentar našem
MODERATORU.
Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite našem
Ombudsmanu.