Parlamentarni izbori, koji će biti održani danas, deseti su od uvođenja višepartijskog sistema u Crnoj Gori, a četvrti nakon sticanja nezavisnosti. Na glasačkom listiću je 17 lista, biračko pravo ima 528.817 građana, a birališta će biti otvorena od 7 do 20 časova.
Izborna lista Albanci odlučno prva je na glasačkom listiću, druga je Socijaldemokratska partija, treća Albanska koalicija, a četvrta Alternativa Crna Gora. Na petom mjestu je Pozitivna Crna Gora, na šestom je Demokratska partija socijalista, sedma je Hrvatska građanska inicijativa, a osma Demokratska Crna Gora.
Velika koalicija Ključ je na devetom mjestu, Srpska stranka je deseta, slijedi Stranka penzionera invalida i socijalne pravde Crne Gore, a na 12 mjestu je Demokratskog saveza Albanaca. Na 13. mjestu je Demokratski front, na 14. Bošnjačka stranka, na mjestu broj 15 je Bošnjačka demokratska zajednica, na 16. mjestu su Socijaldemokrate Crne Gore, a na 17. mjestu Stranka srpskih radikala.
Takođe, lokalni izbori danas biće održani u Budvi, Kotoru, Andrijevici i Gusinju.
Prvi višestranački izbori za Skupštinu održani su u decembru 1990. godine i na njima je pobijedio Savez komunista Crne Gore (SKCG), stranka koja će kasnije promijeniti ime u Demokratska partija socijalista (DPS). Ta stranka osvojila je tada više od 171 hiljadu glasova, odnosno 83 poslanička mjesta od 125.
Osim SKCG u parlament su ušli i Savez reformskih snaga Jugoslavije (SRSJ) sa 17 mjesta, Narodna stranka (NS) sa 13 i Demokratska koalicija savez muslimansko-albanskih stranaka sa 12 poslaničkih mjesta.
Naredni parlamentarni izbori održani su 20. decembra 1992. godine, a na njima je apsolutnu vlast dobio DPS osvojivši 46 poslaničkih mjesta od 85.
Druga stranka po jačini u Skupštini tada je bila NS sa 14 poslanika, zatim Liberalni savez Crne Gore (LSCG) sa 13, Srpska radikalna stranka (SRS) sa osam i Socijaldemokratska partija (SDP) sa četiri mandata.
Na izborima 3. novembra 1996. godine najviše glasova osvojio je DPS i sa 45 mandata ostao najjača stranka u crnogorskom parlamentu.
Koalicija NS i LSCG, Narodna sloga, osvojila je 19 poslaničkih mjesta, Stranka demokratske akcije tri, dok su albanske stranke – Demokratski savez Crne Gore (DSCG) i Demokratska unija Albanaca (DUA) osvojile po dva mandata.
Prvi izbori nakon rascjepa u jedinstvenom DPS-u održani su 31. maja 1998. godine i na njima je pobijedila koalicija Da živimo bolje – Milo Đukanović.
Ta koalicija koju si činile NS, SDP i Đukanovićeva struja u DPS-u osvojila je 45 mandata, SNP 19, LSCG pet, a DSCG i DUA po jedan mandat. Nakon što je NS napustio vladajuću koliciju sledeći izbori održani su 22. aprila 2001. godine i na njima je najviše glasova osvojila koalicija Pobjeda je Crne Gore, DPS-a i SDP-a, sa ukupno 36 poslaničkih mjesta, ali joj to nije bilo dovoljno da formira vladu. Koalicija Zajedno za Jugoslaviju koju su činile SNP, NS i Srpska narodna stranka (SNS) osvojila je 33 mandata, LSCG šest, a DSCG i DUA po jedan mandat. Nakon višemjesečnih pregovora LSCG je podržao manjinsku Vladu DPS-a i SDP-a. Kada je LSCG, nakon potpisivanja Beogradskog sporazuma, uskratio povjerenje Vladi tadašnjeg premijera Filipa Vujanovića na izborima održanim 20. oktobra 2002. godine, koalicija DPS–SDP sada pod imenom Za evropsku Crnu Goru sa 39 poslaničkih mjesta osvojila je apsolutnu vlast. Koalicije SNP-a, NS-a i SNS-a – Zajedno za promjene osvojila je 30 poslaničkih mjesta, LSCG četiri, a Demokratska koalicija Albanci zajedno dva mandata.
Na septembarskim izborima 2006. godine, prvim nakon sticanja nezavisnosti, koalicija DPS–SDP Za evropsku Crnu Goru ponovo je osvojila apsolutnu vlast sa 41 poslaničkim mandatom.
Druga je bila Srpska lista sa 12 mandata, dok su novoformirani Pokret za promjene (PzP) i koalicija SNP, NS i DSS osvojili po 11 mjesta u parlamentu. Koaliciji Liberalne partije i Bošnjačke stranke (BS) pripala su tri mandata, dok su DUA, DSCG i Albanska alternativa osvojile po jedno poslaničko mjesto.
Na parlamentarnim izborima 29. marta 2009. godine za 81 mjesto u crnogorskom parlamentu borilo se 16 izbornih lista. Koalicija Evropska Crna Gora, koju su činili DPS, SDP, BS i Hrvatska građanska inicijativa, imala je 48 poslanika. SNP je imao 16, Nova srpska demokratija osam, a PzP pet predstavnika. Mjesto u crnogorskom parlamentu, sa po jednim poslaničkim mjestom, zauzele su Demokratska unija Albanaca, koalicija Demokratskog savez u Crnoj Gori i Albanske alternative, Forca i Albanska koalicija Perspektiva. Poslednji izbori, na kojima je glasalo 362.714 birača, održani su 14. oktobra 2012. godine. Koalicija Evropska Crna Gora – Milo Đukanović osvojila je 39, Demokratski front 20, Socijalistička narodna partija devet, Pozitivna sedam, Bošnjačka stranka tri, Izborna lista manjinskog albanskog naroda dva i Hrvatska građanska inicijativa jedan mandat.
M.V.
Značajno prisustvo posmatrača
Parlamentarne izbore u Crnoj Gori u nedjelju nadgledaće preko 2.600 posmatrača, što je juče i zvanično potvrđeno. Izbore će nadgledati 2.092 domaća i 512 stranih posmatrača.
Izbore će nadgledati nevladine organizacije Mreža za afirmaciju nevladinog sektora, Centar za monitoring i istraživanja i Centar za demokratsku tranziciju. I danska NVO SILBA pratiće današnje parlamentarne izbore u Crnoj Gori.
Posmatračku misiju Parlamentarne skupštine OEBS-a za izbore čine 33 poslanika iz 23 zemlje članice te međunarodne organizacije. Podsjetimo, parlamentarne izbore u Crnoj Gori 2012. godine nadgledalo je 1.345 posmatrača.
Najviše glasača u Podgorici
Po zvaničnim podacima državnih organa, biračko pravo u Crnoj Gori ima 528.817 građana. U odnosu na predsjedničke izbore, održane u aprilu 2013. godine, broj građana sa pravom glasa, kojih je tada bilo 511.405, povećao se za 17.412.
Najviše je birača u Podgorici, 132.692, zatim u Nikšiću, gdje pravo glasa ima 58.605 građana. Najmanje je birača u Šavniku – 1.747.
U Andrijevici je 4.256 glasača, u Baru 37.807, Beranama 23.686, Bijelom Polju 40.497, Budvi 16.401, Cetinju 14.370, Danilovgradu 12.815, Gusinju 4.560, Herceg Novom 24.993, Kolašinu 6.677, Kotoru 18.067 i Mojkovcu 7.188.
U Petnjici su 6.324 birača, Plavu 9.143, Pljevljima 26.467, Plužinama 2.584, Rožajama 21.791, Tivtu 11.227, Ulcinju 19.735 i Žabljaku 3.186
Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP) je ranije saopštilo da je promijenjeno biračko mjesto za 121.176 birača u Crnoj Gori.
Glasanje i u Kotoru, Andrijevici i Gusinju
Lokalni izbori biće održani danas u Kotoru, a za povjerenje 18.067 glasača boriće se 11 partija i jedna koalicija. Građanski pokret URA prvi je na listi, slijede Liberalna partija, Demos, Hrvatska građanska inicijativa, Socijalistička narodna partija i Stranka srpskih radikala. Na sedmom mjestu je lista SDP-a, osma je lista Demokratske Crne Gore, a pod rednim brojem devet na listiću će biti Pozitivna Crna Gora. DPS je na desetom mestu, a na 11. su Socijaldemokrate Crne Gore. Na mjestu broj 12 na glasačkom listiću je Demokratski front.
Na lokalnim izborima danas u Andrijevici učestvuje sedam lista, a to su DPS, SNP, Demokratski front, Pozitivna, SDP, Socijaldemokrate i Demos. Lokalni parlament ima 31 odborničko mjesto, dok pravo glasa ima 4.256 birača.
U trci za 30 odborničkih mjesta na današnjim lokalnim izborima u Gusinju učestvuje devet partija, od kojih samo DUA i Albanska alijansa nastupaju u koaliciji. Liste su prijavili i Partija za Gusinje, DPS, Socijaldemokrate, SDP, Bošnjačka stranka, SNP i Demokratski savez Albanaca. Pravo glasa na izborima u Gusinju ima 4.526 građana.
U Budvi učestvuje deset lista
U Budvi će biti održani redovni lokalni izbori, a pravo glasa ima 16.401 birač. Izborna komisija u toj opštini rasnije je utvrdila redosled političkih partija, koalicija i grupa građana na listi. Prva na listi je koalicija Bura budi Budvu – Socijalistička narodna partija i Demos, a drugi Demokratska partija socijalista. Treći na listi je Crnogorska demokratska unija, četvrti Uzdignimo Budvu – Radomir Glendža, peti Građanska akcija, šesti Demokratska Crna Gora, a sedmi koalicija Budva mora u kojoj su GP URA, Socijaldemokratska partija i Liberalna partija. Slijede Pozitivna Crna Gora na osmom, Demokratski front na devetom i Socijaldemokrate na desetom mjestu.
Procedura
Prema priručniku za obuklu biračkih odbora za današnje izbore, koji je pripremila DIK, u 7 časova predsjednik biračkog odbora stara se da procedura za elektronsku identifikaciju birača bude pokrenuta. U prisustvu prvog birača za koga je provlačenjem lične karte ili pasoša utvrđeno da se nalazi na biračkom spisku, birački odbor provjerava glasačku kutiju i kada utvrdi da je prazna, rezultat kontrole se upisuje u kontrolni list koji potpisuju predsjednik i ostali članovi biračkog odbora i birač koji je prvi došao na biračko mjesto.
Kontrolni list se ubacuje u glasačku kutiju koja se, u prisustvu prvog birača, pečati jemstvenikom i pečatnim voskom, što se unosi u zapisnik o radu biračkog odbora.
Prvi i svaki naredni birač saopštava biračkom odboru svoje ime i prezime, a biometrijskom ličnom kartom ili pasošem dokazuje identitet. Na zahtjev članova biračkog odbora predsjednik biračkog odbora je dužan da ispravu kojom birač dokazuje identitet pokaže svim članovima odbora. Zatim se pristupa elektronskoj identifikaciji birača.
Predsjednik biračkog odbora provlačenjem biometrijske lične karte ili pasoša kroz čitač na uređaju za elektronsku identifikaciju pronalazi birača u elektronskom biračkom spisku i ukoliko je birač upisan na tom biračkom mjestu na lijevoj strani ekrana će se prikazati fotografija birača, a desno od nje ime i prezime, JMBG i adresa birača.
Istovremeno sa elektronskom identifikacijom, uređaj će odštampati papirni odrezak-potvrdu koja sadrži ime i prezime, JMBG i redni broj birača koji je istovjetan onome u odštampanom biračkom spisku. U odštampanom izvodu iz biračkog spiska predsjednik biračkog odbora zaokružuje redni broj identifikovanog birača nakon čega se birač potpisuje na za to predviđenom mjestu, a zatim birački odbor omogućava biraču da glasa.