U Podgorici su u poslednjih nekoliko godina nikli novi kvartovi koje umjesto zelenila krasi beton. Takvi su Siti kvart, dio Starog aerodroma, Zabjela... U ovim kvartovima za kratko vrijeme nikle su na desetine stambenih zgrada ali nijedno drvo nije posađeno kako bi se površine oplemenile te se Glavni grad poslije nekoliko godina sjetio da raspiše konkurs za idejno-arhitektonsko rješenje za regeneraciju prostora u okviru stambenih blokova velike gustine naseljenosti, a prvi koji će biti na meti ozelenjavanja su dva bloka u Siti kvartu.
Izgradnja stambenih zgrada i ozelenjavanje prostora oko njih nakon nekoliko godina za Andriju Markuša, arhitektu, predstavlja nezakonitost rada lokalne samouprave.
- Svaki objekat i prostor oko njega moraju činiti funkcionalnu, konstruktivnu i ekonomsku cjelinu. Ovo su tri najznačajnija faktora i bilo koji da od njih izostane ne može se dobiti dozvola za gradnju. To znači da ako je predviđeno zelenilo, ono se ne može ostaviti u neku drugu fazu. Svaki investitor plaća komunalije u koje su uračunati troškovi za uređenje, to jeste oplemenjavanje prostora. I državni organ i investitor bi po zakonu trebali da izgrade sve ono za šta su obezbijeđena sredstva, ne može se razdvajati zelenilo. Međutim, kod nas se dešava i da se zgrade sagrade, a da se ljudima putevi ne naprave, pa se postavlja pitanje kuda ide novac koji je za to obezbijeđen. Grad ostaje nedovršen zbog toga što građevinski biznis bira što će da proda i kada to urade ostave nedovršene prostore. Ne mogu se podići kvartovi, pa poslije raspisivati konkursi za njihovo ozelenjavanje. To predstavlja nezakonitost rada lokalne uprave- rekao je Markuš.
Konkurs na osnovu kojeg će biti izabrano idejno-arhitektonsko rješenje za Siti kvart je predvidio da autor mora osmisliti oaze koje bi dodijelile ovim prostorima novu ambijentalnu i funkcionalnu vrijednost.
- Uzimajući u obzir da su ovo već uređene, popločane površine koje zapravo predstavljaju međuspratne konstrukcije- krovove podzemnih garaža, ozelenjavanje je u mnogome otežano ali nije nemoguće. Stoga treba osmisliti alternativne načine za sadnju biljaka, ali i pažljivo birati biljne vrste koje ne zahtijevaju veliku količinu supstrata. Potrebno je animirati prostor pergolama, tendama i puzavicama u cilju stvaranja hlada i prijatne atmosfere ljeti -piše u projektnom zadatku koji prati konkurs.
Dakle čekamo „leteće” drveće.N.S.
Komentari
Komentari se objavljuju sa zadrškom.
Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijedjanje i klevetanje. Nedozvoljen sadržaj neće biti objavljen.
Prijavite neprikladan komentar našem
MODERATORU.
Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite našem
Ombudsmanu.