Podgorica je puna napuštenih gradilišta- objekata, a glavni uzrok tome su, smatra Aleksandar Ašanin arhitekta, nedovoljno jasna zakonska rješenja, prema kojima se građevinska dozvola na zahtjev investitora može produžiti, ali u kojima nije precizirano koliko dugo, niti ko to procjenjuje. Kako navodi, uzrok treba tražiti i u detaljnim urbanističkim planovima koji bi trebalo da podrobno definišu dinamiku i faznost gradnje na svakom dijelu gradskog prostora, uključujući i nedvosmislene obaveze i odgovornosti ne samo investitora već i lokalne uprave i/ili države.
- Institut detaljnog plana bi faktički morao da funkcioniše kao „mali zakon” na određenom dijelu gradske teritorije. Za to je, međutim, potrebna jasna dugoročna vizija razvoja grada koju Podgorica već dugo godina nema. Napušteni i nedovršeni objekti samo su jedan od indikatora takvog stanja. Vjerujem da su nadležne službe Glavnog grada najpozvanije da diktiraju dinamiku izgradnje, osmišljavaju kaznene ili podsticajne politike u slučaju kašnjenja odnosno blagovremenog završetka gradnje. Neophodan preduslov za to je hitna i temeljna promjena zakonskih rješenja koja se tiču problema produženja rokova gradnje- kaže Ašanin.
Kako navodi, ne sumnja da bi se objekti gradili neuporedivo brže i efikasnije ukoliko bi postojao propis koji bi nalagao rušenje objekta u slučaju nepoštovanja rokova gradnje. Time bi se, makar donekle, preduprijedili i problemi ugrožavanja javnog zdravlja i delinkvencije.
- Više sam pristalica pažljivog i odgovornog planiranja i projektovanja nego rušenja, koje opet ne treba isključiti kao krajnju kaznenu mjeru. Rušenje objekta mogu naložiti inspektor za zaštitu prostora i inspektor za građevinarstvo, u slučaju kada se građenje vrši bez građevinske dozvole, odnosno ako se objekat ne gradi u skladu sa glavnim projektom. U oba slučaja rokovi za rušenje nisu nedvosmisleno definisani. Odrednica „u određenom roku” može da znači i vječnost. Uopšte, rušenja se nalažu iznimno rijetko, čak i kada objekti predstavljaju opasnost po život. Plašim se da su ovakva zakonska rješenja posledica nespremnosti da se problemi konačno počnu rješavati i da svjesno ostavljaju prostor za nejasnoće ili pretjerano slobodna tumačenja- kazao je Ašanin.
Nedovršenih stambenih i stambeno- poslovnih zgrada ima preko Morače, u centru, kod Gimnazije... Sa njih je pokradeno sve što ima neku vrijednost. Većina je bez ograda i izuzetno opasna poput nikšićkog Doma revolucije. I sugrađani su saglasni da se napola dovršenim objektima jednom treba stati na kraj, ne samo zbog estetike već i iz bezbjednosnih razloga.
Miloš Jovanović je jasan- neka uvedu kao obavezu da investitori koji grade a nemaju novca da nešto dovrše da ga ili oblože nekim velikim platnom- možda slikom kako bi objekat trebao da izgleda, ili da ga sruše....
- Nije tu problem samo što nestane novca pa objekat ne mogu da dovrše na vrijeme, no se javi još i niz drugih problema koji dovedu do sudskih sporova, a koji fala bogu kod nas traju u nedogled, pa sve i da neko drugi hoće da to dovrši- neće da ulaže u investiciju koja je pod teretom - decidan je Jovanović.
Da bi se problem velikog broja nedovršenih gradilišta mogao riješiti samo kad bi se znalo ko je nadležan za takvo stanje, mišljenja je i Lina Lakić.
- Mislim da nas sve to interesuje. Čija bi riječ mogla biti presudna u tom slučaju, vodi li ko evidenciju o tim napuštenim objektima, čija su oni nadležnost.... Pretpostavljam da bi Glavni grad trebao obratiti pažnju na veliki broj tih napuštenih objekata jer su zaista ruglo grada. Narušavaju sveukupnu sliku grada i koliko zbog nas mještana, toliko bi i zbog turista trebali povesti malo više računa o takvim objektima jer stranci to primjećuju. Oni su vrlo detaljni u razgledanju. Pritom, tu je i drugi još veći problem što se ti objekti koriste za svakakve radnje koje mogu samo da nanesu štetu - kazala je Lakić.
Sa njom je saglasna i Milica Doknić.
- Mislim da bi se veliki broj nedovršenih objekata mogao renovirati i pretvoriti u nešto mnogo korisnije. Nema samo Podgorica taj problem već i drugi gradovi i svi znamo da takvi objekti služe za okupljanje delikvenata i svega lošeg, al se ništa ne preduzima. Barem bi centar grada trebali sačuvati od toga- kazala je Doknić.
S.R.
Krah investitora ne treba da plaćaju građani
Podgoričanin Zoran Ilinčić navodi da je činjenica da napuštenih objekata i gradilišta po Podgorici ima dosta kao i da se ništa ne čini da se to suzbije.
- Pretpostavljam da je sa napuštenim kućama uvijek problem vlasništvo jer ih niko ne smije dirati bez odobrenja vlasnika, dok je sa gradilištima jasno- investitorima zafali novca i bez ikakve odgovornosti ostave objekat da zjapi tako na pola urađen i on ide dalje, dok nama ostaje ruina. Očigledno da nam ti zakonski propisi nisu regulisani kako treba čim se to pitanje ne rješava a primjetno je baš- kazao je Ilinčić.
On navodi i da takvih primjera u centru grada ima baš dosta, čak tri na uglu Bokeške i Stanka Dragojevića.