Svaka peta osoba koja se nevladinoj organizaciji (NVO) Juvenstas obrati zbog problema usled bolesti zavisnosti od psihoaktivnih supstanci je mlađa od 25 godina, a u stalnom porastu je i broj maloljetnika koji traže pomoć, upozorila je u razgovoru za „Dan” predstavnica te NVO Tijana Žegura. Ona ističe da se Juventasu za različite vidove usluga, na godišnjem nivou, obrati oko 1.000 zavisnika. Prema njenim riječima, najmlađa osoba koja im se obratila za pomoć je imala samo 11 godina.
– Poslednjih pola godine češće se javljaju četrnaestogodišnjaci koji po rukama imaju vidljive tragove koji su posledica konzumiranja droga putem igle i šprica – naglašava Žegura, dodajući da u društvu postoji velika stigma i diskriminacija prema zavisnicima.
Juventas je tokom poslednjeg istraživanja među osobama mlađim od 30 godina, koje su zavisne od opijata, došao do podataka koji pokazuju da je čak 84 odsto njih prvi put probalo droge u uzrastu mlađem od 18 godina, a da je čak 44 procenta bilo mlađe od 15 godina kada su prvi put probali neku vrstu narkotika.
Žegura kaže da zabrinjava da je 60 odsto njih počelo da koristi droge u uzrastu mlađem od 20 godina, a svaka treća osoba dok je bila maloljetna.
– Crna Gora treba da omogući adekvatnije i sveobuhvatnije liječenje mladih i maloljetnih osoba koje koriste droge, posebno uzevši u obzir trendove rasta broja maloljetnih osoba konzumenata u našoj državi u poslednjih par godina, te činjenicu da je većina postojećih servisa liječenja i smanjenje štete u Crnoj Gori vezana za legalno punoljetstvo. Crna Gora nema dječjeg psihijatra, ne postoje programi koji bi se fokusirali na početne faze zavisnosti i osnaživanje njihovih porodica, prije svega roditelja. Podrška u ranoj fazi bolesti zavisnosti, podrška maloljetnicima koji koriste droge uz snaženje preventivnih mehanizama je jedna od ključnih karika koje crnogorskom sistemu nedostaju. Otuda zajedničke aktivnosti NVO sektora u ovoj oblasti moraju biti što ozbiljnije i stručnije razmotrene – poručuje Žegura.
Ističe da poslednjih godina postoji trend porasta broja maloljetnih osoba koje koriste droge ili su zavisne i da se roditelji obraćaju NVO po savjet, jer nijesu u mogućnosti da dobiju potrebnu pomoć u okviru sistema zdravstvene, niti socijalne zaštite.
– Roditelji navode da psihijatri nijesu spremni da liječe maloljetne osobe oboljele od bolesti zavisnosti od psihoaktivnih supstanci, dok radnici centara za socijalni rad „razumiju situaciju, ali su im ruke vezane”, jer ne postoje ustanove za liječenje maloljetnika. U praksi, smještanje maloljetnika na liječenje u psihijatrijsku ustanovu je praktično nemoguće, posebno onih koji su zavisni od psihoaktivnih supstanci. Alternativa koja se roditeljima nudi, a ukoliko maloljetna osoba ima i još neki psihološki ili mentalni izazov, je hospitalizacija, ali da roditelj bude 24 sata prisutan u bolnici tokom cijelog trajanja liječenja. Sa druge strane, roditeljima se često savjetuje da djecu prijave policiji za, najčešće, nasilje u porodici, kako bi ih smjestili u Resursni centar za djecu i omladinu – objašnjava Žegura.
Dodaje da ovakav tretman maloljetnih osoba doprinosi direktnom produžetku agonije. Žegura kaže da u Crnoj Gori porodice često pokušavaju da sakriju od okoline da imaju problem i da je njihov član zavisan od droga.
– Ono što je sa aspekta sistemskog odgovora bolestima zavisnosti posebno problematično je što osobe kojima je potrebno liječenje, kao i njihove porodice, često nemaju informacije kome je potrebno da se jave kako bi dobili blagovremenu i adekvatnu podršku. Mišljenja smo da krenuvši od nastavnog kadra u osnovnim i srednjim školama, preko školskih pedagoga i psihologa, upošljenika centara za socijalni rad, izabranih pedijatara i ljekara za odrasle osobe, svi treba da budu uključeni u nacionalni odgovor bolesti zavisnosti – smatra Žegura.
Upozorava da nekada i psihijatri odbijaju da rade sa osobama koje koriste droge ili su već zavisne i da u državi nije razvijen sistem liječenja zavisnika.M.S.
Dileri među đacima
Žegura objašnjava da se „nove droge” mogu kupiti legalno u vidu različitih potrepština za svakodnevnu upotrebu, a većina ih se može naručiti preko interneta.
– Konvencionalne droge se kupuju kod dilera i u poslednje dvije godine se nerijetko čuje da i u samim školskim dvorištima postoji prodaja droge, a da često prodavci budu školski drugovi kupaca. Posebno su zabrinjavajući podaci da do ovakvog načina prodaje dolazi i u dvorištima osnovnih škola – navodi ona.
„Nove droge” popularnije od marihuane
Žegura dodaje da pored marihuane, maloljetnici masovno koriste takozvane „nove droge” iz porodice sintetičkih kanabinoida, koje se često mogu prodavati potpuno legalno u vidu osvježivača prostorija, mirišljavih soli ili kristala za kupanje. Karakteriše ih, kako navodi, to što su jeftine, lako se dolazi do njih, jače djeluju na organizam, a samo djestvo kratko traje, što sve odgovara mladim osobama.
– Pored njih, maloljetnici koriste i ekstazi, MDMA i halucinogene droge. Nažalost, sve osobe koje uzimaju stimulanse, dođu u situaciju kada moraju „smiriti” organizam. U prvom periodu će na ublažavanje korišćenja stimulativnih droga uticati marihuana ili alkohol. Međutim, ukoliko osoba nastavi za uzimanjem ovih droga, vrlo brzo će se naći u situaciji da ih jedino mogu „smiriti” droge iz porodice opijata. Tu počinje put ozbiljne zavisnosti - kaže Žegura.