Evropska komisija u izvještaju o napretku Crne Gore ka Evropskoj uniji konstatovala je da naša država nije postigla veliki napredak kada je u pitanju poštovanje osnovnih ljudskih prava, te da je primjena zakonodavstva i dalje slaba, a znanje sudija i organa za sprovođenje pravnih propisa, evropskih standarda i prakse treba poboljšati. Predstavnici NVO sektora smatraju da je napredak u oblasti poštovanja ljudskih prava u Crnoj Gori ograničen, te da Brisel prepoznaje da stanje na terenu nije na zavidnom nivou.
– Crna Gora je kompletirala nekoliko zakonskih reformi u cilju daljeg usklađivanja sa EU i međunarodnim standardima u oblasti ljudskih prava i obezbjeđivanja adekvatnih mehanizama za zaštitu ranjivih grupa od diskriminacije. Primjena zakonodavstva i dalje je slaba. Izmjene ukupnog zakonskog okvira, u cilju obezbjeđivanja koherentne kaznene politike za kršenje ljudskih prava, još uvijek nisu usvojene. Potrebno je dalje jačanje institucionalnih kapaciteta. Romska manjina i dalje predstavlja najranjiviju i najdiskriminisaniju zajednicu u različitim sferama života – navodi se uizvještaju.
Evropska komisija ističe da institucije za ljudska prava, uključujući ombudsmana i Ministarstvo za ljudska i manjinska prava, treba da budu ojačane, kao i njihovo poznavanje zakona i međunarodnih standarda. Smatraju da okvir za borbu protiv diskriminacije treba da bude efikasniji.
– Kažnjavanje je i dalje predmet zabrinutosti u vezi sa zloupotrebama u zatvorima i od strane policije. Znanje sudija i organa za sprovođenje zakona, evropskih standarda i prakse treba poboljšati. Treba uzeti u obzir zakonske mjere za povećanje odgovornosti policije – piše u izvještaju EK.
U EK primjećuju da u Crnoj Gori ne postoji opšta vizija kako da se prilagode javne zgrade osobama sa invaliditetom, te da LGBT osobe i dalje bivaju meta napada.
Izvšni direktor NVO Mladi Romi Samir Jaha saglasan je sa ocjenom EK da su Romi i dalje najdiskriminisanija i najugroženija društvena grupa u Crnoj Gori. On kaže da podaci iz izvještaja samo potvrđuju njihove nalaze sa terena.
– Oblasti u kojima je i dalje potrebno uložiti više napora i rada su dugoročna nezaposlenost Roma, kao najteže zapošljive kategorije, broj djece koja napuštaju školovanje i dalje je visok, dječije prosjačenje, kao i stambene potrebe domicilnih Roma koje treba rješavati. Nažalost, Romi su i dalje najugroženiji i najčešće izloženi diskriminaciji u raznim oblastima života – kaže za „Dan” Jaha.
Podsjeća da je ove godine usvojena nova strategija za uključivanje Roma u društveni život i da ona predstavlja kvalitetan dokument.
– Međutim, posebno nas zabrinjava činjenica da nije predviđeno dovoljno sredstava iz budžeta za primjenu mjera iz strategije. Činjenica da Romi nijesu zastupljeni u politici na nacionalnom i lokalnom nivou je otežavajući faktor i prepreka za punu uključenost romske zajednice – ističe Jaha.
Koordinator programa ljudska prava u Centru za građansko obrazovanje (CGO) Petar Đukanović istakao je za „Dan” da Crna Gora bilježi određeni napredak u oblasti ljudskih prava, koje tretira pregovaračko poglavlje 23, ali se radi o osrednjoj ocjeni kojom ne možemo biti zadovoljni. On smatra da izvještaj realno odslikava stanje na terenu i jasno identifikuje brojne izazove i nedostatke institucionalnog okvira i primjene zakonodavstva u oblasti ljudskih prava na koje i u civilnom sektoru ukazuju u kontinuitetu.
– Jasno je da i dalje imamo jaz između zakonodavnih rješenja i njihove primjene, što već postaje hronični problem. Dodatno, nema napretka ni u jačanju svijesti i ohrabrivanju građana da koriste postojeće mehanizme i vrše pritisak na institucije da ga primjenjuju. Određeni pomaci u snaženju kapaciteta institucija postoje, kao i napredak u njihovoj vidljivosti i proaktivnosti, ali je mnogo prostora za unapređenje u pogledu pravovremene i djelotvorne reakcije na kršenje ljudskih prava – rekao je za „Dan” Đukanović.
Dodaje da istraživanja percepcije građana o diskriminaciji i homofobiji koja pokazuju njihovo snažno prisustvo u društvu ukazuju na to da djelovanje institucija, od obrazovnih do onih koje se konkretno bave zaštitom ljudskih prava, kreiranjem i primjenom antidiskriminacionih politika, nije dalo očekivani efekat.M.S.
Izostaju konkretne akcije
U NVO LGBT forum Progres pozdravljaju ovogodišnji izvještaj Evropske komisije, kao i činjenicu da se njim LGBTIQ osobe prepoznaju kao jedna od najranjivijih grupa u Crnoj Gori.
– Saglasni smo da je naša zemlja kompletirala nekoliko zakonskih reformi, a u cilju daljeg usklađivanja sa EU i međunarodnim standardima iz oblasti ljudskih prava i obezbjeđivanja adekvatnih mehanizama za zaštitu ranjivih grupa od diskriminacije. Moramo da naglasimo da efektivna primjena zakona i dalje izostaje, da se rokovi predviđeni nacionalnom LGBT strategijom i dalje probijaju, kao i da kazne predviđene zakonom, za počinioce krivičnih djela usmjerenih ka LGBTIQ osobama, još nijesu adekvatne – ocijenila je predsjednica Upravnog odbora te NVO Bojana Jokić.
Sve se svodi na formalnosti
Đukanović ocjenjuje da se crnogorske institucije bave ljudskim pravima na više formalistički nego sadržajan način, i takva konstatacija se negdje čita i između redova ovogodišnjeg izvještaja.
– Nažalost, institucije ostaju nijeme na upozorenja i preporuke iz civilnog društva u tim oblastima. Neujednačena praksa institucija u sankcionisanju akata kršenja ljudskih prava i diskriminacije, takođe, snažno utiču na pravnu nesigurnost, nepovjerenje žrtava u mogućnost zaštite čime veliki broj slučajeva ostaje neprijavljen i nekažnjen. Nepostojanje pouzdane statistike u oblasti kršenja ljudskih prava i diskriminacije ozbiljna su prepreka u evaluaciji efekata postojećih politika i kreiranje mjera neophodnih za njihovo unapređenje – zaključuje Đukanović.