Socijalna davanja u Crnoj Gori su tokom prethodne godine povećana u prosjeku za svega 80 centi, pokazuje analiza Nevladine organizacije Juventas „Učinkovitost sistema socijalnih davanja u obezbjeđivanju materijalne podrške porodici”. U toj NVO pojašnjavaju da su socijalna davanja u 2014. smanjena za isti taj iznos u odnosu na 2013. godinu.
– Linija siromaštva ili granica siromaštva je najniži nivo prihoda sa kojim osoba može da preživi u svojoj državi. Nacionalna apsolutna linija siromaštva u Crnoj Gori iznosila je 186,45 eura. Stoga ne čudi podatak da većina građana smatra da socijalna davanja ne obezbjeđuju minimalnu egzistenciju. Prema poslednjim dostupnim podacima, svaki dvanaesti stanovnik Crne Gore živi ispod granice siromaštva – ocjenjuju u Juventasu.
Istraživanje te NVO pokazalo je da tri četvrtine građana Crne Gore (77,6 odsto) smatra da su socijalna davanja neprihvatljivo niska, a svega 7,7 odsto smatra da se od njih, ipak, može živjeti.
Juventas podsjeća da je materijalno obezbjeđenje porodice prošle godine za jednočlanu porodicu iznosilo 64,27 eura, dvočlanu – 77,19, tročlanu – 92,63, četvoročlanu – 109,37 i za familiju sa pet i više članova 122,19 eura.
– U materijalno ugroženim porodicama, prema mišljenju 89,7 odsto ispitanika, pravo na dječji dodatak treba da ostvare sva djeca u porodici, a ne do troje, kako je definisano Zakonom o socijalnoj i dječijoj zaštiti. Stav koji je u saglasju sa zakonom, da bi do troje djece u materijalno ugroženim porodicama trebalo da primaju dječji dodatak, ima 3,3 odsto ispitanika – navodi se u istraživanju Juventasa, gdje se dodaje da podaci pokazuju i da nijesu sve porodice pogođene siromaštvom ujedno obuhvaćene i socijalnim davanjima. Iako je strategijom Vlade propisana mjera preispitivanja i unapređivanja visine sistema materijalnih davanja, usvajanjem novog Zakona o socijalnoj i dječjoj zaštiti uveden je mehanizam usklađivanja, koje se obavlja polugodišnje. Usklađivanje se vrši sa kretanjem troškova života i prosječne zarade zaposlenih na teritoriji Crne Gore, a na osnovu statističkih podataka za prethodno polugodište u procentu koji predstavlja zbir polovine procenta rasta, odnosno pada troškova života i polovine procenta rasta, odnosno pada zarada – kažu u Juventasu.
Dodaju da je nadležnom organu uskraćena mogućnost polugodišnjeg preispitivanja visine materijalnih davanja, već ona zavise od kretanja troškova života i prosječne zarade.
– Ovakav način usklađivanja i obračunavanja rezultirao je neznatnim promjenama visine materijalnih davanja u protekle tri godine. Iz navedenog proističe da se, zbog zakona koji vezuje iznos materijalnih davanja za potrošačku korpu, visina materijalnih davanja ne mijenja značajno i uvećanja su neznatna – ocjenjuju u Juventasu.
U analizi te NVO ističe se da obrazovanje nosioca domaćinstva bitno utiče na status siromaštva. Pojašnjavaju da najveću stopu siromaštva imaju domaćinstva čiji je nosilac lice sa nezavršenom osnovnom školom.
– Iako u takvim domaćinstvima živi 8,3 odsto ukupnog stanovništva, u njima je 25 procenata siromašnih lica. Istraživanje koje su Juventas i SOS Podgorica sproveli među opštom populaciju pokazalo je da je 44 odsto onih koji nijesu završili osnovnu ili srednju školu, ili napustilo školovanje iz materijalnih razloga. Samo siromaštvo onemogućava da se izađe iz njega – upozorava Juventas.
Podaci Monstata, kako kažu u Juventasu, ukazuju da na siromaštvo utiče i veličina domaćinstva.
– Siromaštvom su više pogođene porodice sa pet ili više članova. Monstat ukazuje da je siromaštvo snažno povezano sa statusom na tržištu rada. Najveći rizik od siromaštva imaju lica koja su nezaposlena i djeca do 15 godina. Uočava se visoko učešće dugoročno nezaposlenih i lica sa prebivalištem na sjeveru. Jedna od karakteristika tržišta rada su i razlike u zaposlivosti u odnosu na pol – konstatuju u Juventasu.M.S.
Na sirotinji uštedjeli 1,6 miliona
Juventas podsjeća da je u pripremi socijalnog kartona, započetog 2014. godine, urađena revizija svih 35.000 predmeta o socijalnim davanjima u Crnoj Gori. Nakon toga su donijeta nova rješenja za 32,4 hiljade predmeta, a 3,19 hiljada je ukinuto.
–Najviše rješenja je donijeto u Rožajama – 1.006, u Podgorici 594, Bijelom Polju 274. Od navedenog broja u Rožajama je ukinuto 730 rješenja o materijalnom obezbjeđenju porodice, u Podgorici 268, Bijelom Polju 200. U januaru 2014. godine materijalno obezbjeđenje porodice primale su 13.792 porodice, za šta je iz budžeta isplaćeno 1.247.104 eura. U istom mjesecu 2015. godine, materijalno obezbjeđenje dobilo je 12.214 porodica, kojima je isplaćen 1.111.821 euro. Vlada Crne Gore je za devet mjeseci prošle godine uštedjela 1.664.161 euro na materijalnim obezbjeđenjima porodice (MOP) u odnosu na isti period godinu ranije – piše u analizi.