Lovćeninvest nije pokrenuo spor protiv Camaja radi upisa vlasništva jer je na osnovu sudske prodaje, u postupku izvršenja radi naplate novčanog potraživanja, postao vlasnik 5.000 kvadrata zemljišta, u naselju Vuksanlekići, koje je do tada bilo u svojini Agrokombinata 13.jul. Tako navodi Milenko Radmilović, izvršni direktor Lovćenivesta, ukazujući da je pravo svojine stečeno i u katastar nepokretnosti upisano na osnovu sudske odluke, kako kaže, na savršeno zakonit način.
-Privredni sud je firmu uveo u svojinsku državinu tog zemljišta prije 10 godina, a prije pet godina Maraš, Deda, Marko, Đerđ i Zef Camaj bespravno ga uzurpirali. Stoga je Lovćeninvest pokrenuo parnicu pred Osnovnim sudom u Podgorici tužbom za zaštitu svojinske državine. Parnica po toj tužbi je jednostavna, s obzirom na zakonit način sticanja svojine, koji je neosporan, pa je sud presudu mogao da donese poslije dva ročišta. Nažalost, iz nekih, njemu znanih (možda i ne samo njemu) razloga postupajući sudija to nije učinio – navodi Radmilović.
Kako Radmilović nastavlja, tuženi Camaji su podnijeli protivtužbu, kojom traže da se utvrdi da su oni vlasnici zemljišta.
-Pri tome se ne pozivaju na pravni osnov, koji ne mogu ni imati, niti pobijaju zakonitost i pravnu valjanost upisa prava svojine Lovćeninvesta, već samo navode da je zemlja njihovih predaka. Lovćeninvest je osporio nadležnost suda da postupa po takvoj protivtužbi, jer Camaji takav zahtjev mogu postaviti samo u upravnom postupku, po Zakonu o povraćaju oduzetih imovinskih prava i obeštećenja. Umjesto da se oglasi nenadležnim, Osnovni sud je parnicu po tužbi usmjerio na parnicu po protivtužbi i otpočeo dugotrajni postupak, u kome je zakazano 25 i više ročišta i kome se ni poslije pet godina ne vidi kraj! Dok se vodi ovako besmisleni spor, na zemljištu Lovćeninvesta i na dijelu zemljišta čiji je vlasnik firma Carine iz Podgorice podignuta je i ograđena, bez građevinske dozvole, kapela sa parkingom, koja je u upotrebi (bez upotrebne dozvole). Iako smo to više puta prijavljivali nadležnoj inspekciji niko nije reagovao da se zaustavi gradnja i ukloni „divlji” objekat. Poslije svega postavljamo pitanje da li smo svi u Crnoj Gori pred zakonom jednaki. Naravno da ne – kaže Radmilović.
Smatramo da sud ne može po protivtužbi Camaja promijeniti stanje upisa tog zemljišta kao opštenarodne imovine, bez obzira da li je to zemljište postalo opštenarodna imovina i u katastar zemljišta upisano na osnovu Zakona o agrarnoj reformi i kolonizaciji, ili Zakona o poljoprivrednom zemljišnom fondu opštenarodne imovine, ili nekog trećeg zakona, navodi Radmilović.
-Izvjesni Tom Camaj, čija izjava je objavljena u vašem članku, nije stranka u sudskom postupku, na suđenju se pojavio samo jednom, na što može imati pravo samo po osnovu javnosti suđenja, pa je očigledno da je izjava za novine data kao priča o „diskriminaciji” i „običajnom pravu autohtonog albanskog naroda na ovim prostorima” u funkciji pritiska na sud. U ovom sudskom sporu diskriminisan je samo tužilac Lovćeninvest, a izjavom Toma Camaja spor se očigledno politizuje i pokušava dalje da se odugovlači, a u isto vrijeme na tom zemljištu „divlja” gradnja cvjeta li cvjeta – zaključuje Milenko Radmilović.S.R.
Komentari
Komentari se objavljuju sa zadrškom.
Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijedjanje i klevetanje. Nedozvoljen sadržaj neće biti objavljen.
Prijavite neprikladan komentar našem
MODERATORU.
Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite našem
Ombudsmanu.