Deficit centralnog budžeta u prvom kvartalu iznosio je 70,5 miliona ili 1,8 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP) i manji je za 1,3 miliona od deficita ostvarenog u prvom kvartalu 2016. godine, pokazuju podaci iz proljećne analize makroekonomskih kretanja i strukturnih reformi u 2016. i prvom kvartalu 2017. godine.
U 2016. godini preliminarni deficit budžeta je iznosio 129,4 miliona eura ili 3,4 odsto BDP-a i niži je za 161,8 miliona nego u 2015. godini.
U prvom kvartalu izvorni prihodi su iznosili 297,7 miliona eura ili 7,5 odsto procijenjenog BDP-a.
– Izvorni prihodi su viši za 13 miliona ili 4,6 odsto u odnosu na isti period lani. Povećanje prihoda je rezultat veće naplate prihoda po osnovu akciza za 7,4 miliona kao posledica povećanja akcize na gorivo i PDV-a za 5,1 milion, usled jačanja fiskalne discipline i rasta uvoza – piše u dokumentu koji je pripremilo Ministarstvo finansija.
Izdaci budžeta u prvom kvartalu iznosili su 368,3 miliona ili 9,3 odsto procijenjenog BDP-a, od čega je finansirana tekuća budžetska potrošnja sa 359,3 miliona i kapitalni budžet sa devet miliona.
– U odnosu na isti period lani izdaci su povećani za 11,7 miliona i to najviše zbog povećanja kamata za 12,3 miliona, bruto zarada i doprinosa na teret poslodavca za 11,7 miliona i transfera za socijalnu zaštitu za 7,3 miliona. Ova povećanja su rezultat otplate kamate na Euroboind iz 2015. i 2016. godine i zakona o zaradama u javnom sektoru i naknada za majke koje imaju troje i više djece – piše u dokumentu.
Kao rezultat kretanja prihoda i rashoda u prvom kvartalu deficit je 70,5 miliona, od čega je otplata duga iznosila 27,2 miliona.
U dokumentu su navedeni pokazatelji za 2016. i prvi kvartal ove godine, dok su iz Vlade nakon sjednice saopštili i dio podataka za pet mjeseci. Naveli su da je deficit budžeta od januara do maja iznosio 57,6 miliona ili 1,5 odsto BDP-a.
– Od januara do juna naplaćeno je 682,8 miliona eura prihoda što je nominalno 48,7 miliona, odnosno 7,7 odsto, više nego u istom razdoblju 2016. godine i istovremeno na nivou plana za ovu godinu. Činjenica da naplata prihoda na nivou planirane pokazuje da plan fiskalne konsolidacije, koji je Vlada donijela, daje rezultate – saopštili su iz Vlade.
Javni dug je na kraju marta iznosio 2,483 milijarde i povećan je za 80 miliona u odnosu na kraj 2016. godine.
Kada su u pitanju lokalne samouprave, one su u prvom kvartalu bile u deficitu od 4,5 miliona. Prihodi su za tri mjeseca ove godine iznosili 34,8 miliona i povećani su za 1,4 miliona, dok su rashodi iznosili 39,3 miliona i niži su za 2,6 miliona u odnosu na isti period lani.
Iz Vlade su komentarišući dokument kazali da je u prvom kvartalu naplaćen rekordan prihod, da zaposlenost snažno raste, kao i plate i penzije. Naveli su i da je suficit budžeta zabilježen u maju.
– BDP je iznosio 747,5 miliona i 3,2 odsto je veći u odnosu na prošlu godinu. To je jedna od najviših stopa rasta u regionu. Raspoloživi podaci pokazuju rast svih komponenti BDP-a, osim zaliha – piše u saopštenju.
Precizirali su da je u prvom kvartalu prosječna plata iznosila 510 eura i da je 11 eura veća nego u istom periodu lani. Prosječna penzija u istom periodu je iznosila 286 eura i veća je za šest eura nego lani.D.M.
Garancije za Lušticu i Regionalni vodovod
Stanje ukupno izdatih garancija do kraja 2016. iznosi 589,9 miliona eura ili 15,6 odsto BDP-a.
– U 2016. godini nije bilo izdavanja novih i aktiviranja postojećih garancija. Stanje duga po osnovu izdatih garancija iznosi 344,9 miliona i predstavlja 9,1 odsto BDP-a – piše u analizi.
U dokumentu se navodi da je krajem marta izdata garancija za kredit Željezničke infrastrukture kod Evropske investicione banke od 20 miliona.
– Takođe, u skladu sa Zakonom o budžetu, Vlada će izdati garanciju od 20 miliona za projekat elektroenergetske infrastrukture za poluostrvo Luštica i za kredit kod Erste banke od osam miliona Regionalnom vodovodu – piše u dokumentu.
Gorivo skuplje za 20,7 odsto
Početak 2017. godine karakteriše blagi rast cijena hrane i visok rast cijena goriva što je u najvećoj mjeri opredjelilo zabilježenu godišnju stopu inflacije u martu od 2,7 odsto, piše u analizi.
– Cijene goriva u martu bile su veće 20,7 odsto u odnosu na mart 2016, što je uz porast cijena na svjetskom tržištu, posledica i primjene nove zakonske regulatiuve povećanja akciza na gorivo. Cijena struje je porasla 1,8 odsto – piše u dokumentu. `