Strategijom za zapadni Balkan Evropska unija potvrđuje jedinstvenu evropsku perspektivu svih šest zemalja partnera tog regiona, istakla je juče u Strazburu visoki predstavnik EU za spoljnu politiku i bezbjednost Federika Mogerini.
Predstavljajući Strategiju EU za Zapadni Balkan do 2025. godine, Mogerinijeva je istakla da je jedinstvena ocjena da je zapadni Balkan geografski dio Evrope koji dijeli istu istoriju i interese kao i zemlje članice EU, ali, kako proizilazi iz strategije, i zajedničku budućnost u okviru Unije.
„Jasno je potcrtan put zemalja Balkana da se pridruže EU. Dvije od šest zemalja – Albanija i Crna Gora apsolutno su usklađene što se tiče spoljne politike EU”, rekla je Mogerinijeva.
Prema njenim riječima, narodi i politički lideri zemalja Zapadnog Balkana donijeli su izbor da svoje zemlje povedu u EU, a Unija će iskoristiti priliku da kaže da je ta perspektiva vrlo izvjesna.
„Ovo nije krajnji rok i strategija je vrlo jasna da su to vremenski rokovi za zemlje koje su sada u fazi pregovora, ali zašto da ne i za one koji će kasnije ući u pregovore”, dodala je visoki predstavnik za zajedničku spoljnu i bezbjednosnu politiku.
U strategiji za „Vjerodostojnu perspektivu proširenja i pojačan angažman EU na Zapadnom Balkanu”, dokumentu koji je usvojila Evropska komisija, predviđa se mogućnost novog proširenja EU 2025. godine.
Najprije, strategija predviđa da Srbija može potencijalno biti spremna za ulazak u EU do 2025. godine.
Primjena pravno obavezujućeg sporazuma Beograda i Prištine mora biti u primjeni u trenutku zatvaranja pristupnih pregovora sa Srbijom, navodi se u strateškom dokumentu Evropske komisije.
Strategija navodi da bez sveobuhvatne normalizacije odnosa Beograda i Prištine, kroz dijalog kojem posreduje EU, ne može biti trajne stabilnosti u regionu: „Sveobuhvatni pravno obavezujući sporazum o normalizaciji je hitan i ključan, kako bi i Srbija i Kosovo napredovali na putu ka EU.”
Međutim, da bi Srbija i Crna Gora ispunile obaveze potrebne za ulazak u EU do 2025, moraju prvo ispuniti prelazna mjerila, posebno u oblasti poglavlja o vladavini prava.
Komisija bi zatim trebalo da sačini dokument koji bi trebalo da dâ procjenu uticaja budućeg proširenja na ključne oblasti politike EU, kao što su poljoprivreda, koheziona politika i budžet.
U tom trenutku, navedeno je u strategiji, Srbija bi trebalo da ima već „konkretan napredak u pogledu pravno obavezujućeg sporazuma sa Kosovom”.
Kada se zatvore sva poglavlja u pregovorima, uključujući i postojeće rezultate primjene reformi, zemlje-članice će biti u poziciji da se dogovore o zatvaranju pregovora, pri čemu će u slučaju Srbije biti neophodno da je „pravno obavezujući sporazum o normalizaciji sa Prištinom postignut i da se primjenjuje.”
Komesar za pregovore o proširenju Johanes Han smatra da je strategija istorijska prilika za region koji pripada EU i treba i mora da ima svoju evropsku perspektivu.
„Govorim o evropskoj perspektivi za sve zemlje Zapadnog Balkana. To smo ponovili više puta, a bitno je da se zemlje međusobno pomažu na evropskom putu”, rekao je Han.
On je, kada je riječ o datumima, rekao da su to indikativni rokovi, koji su ambiciozno postavljeni ali ne i nemogući.
„To ne znači da je poziv bilo kome da odstupi od standarda. Uslovi se moraju ispuniti – jasna je poruka strategije. EU neće prihvatiti niti jednu zemlju koja nije riješila svoje probleme. To treba biti motivacija /samoproglašenom/ Kosovu da proaktivno radi na pronalaženju rješenja”, poručio je Han.
On smatra da takav okvir može donijeti pozitivan pritisak na političare Zapadnog Balkana, jer je veliki broj građana regiona zagovornik pristupanja EU.
Han ističe da je EU jasno stavila do znanja evropsku perspektivu Zapadnog Balkana, jer ima izbor „da izvozi stabilnost ili će uvoziti nestabilnost”.SRNA
Brnabić: Dali nam šansu, treba da je iskoristimo
Evropska unija juče je usvojila Strategiju proširenja Evropske unije, koja predviđa priključivanje zemalja Zapadnog Balkana do 2025. godine evropskoj porodici naroda. To se dogodilo juče u Strazburu, gdje su evropski zvaničnici poručili da 2025. godina nije „ciljani rok, već perspektiva”.
– Za građane Srbije ovo je važan dokument jer se u poslednjih 15 i više godina govori o članstvu, i tek sada, po prvi put imamo vremenski okvir. Zato, danas možemo da budemo zadovoljni i srećni, jer je ovim EU odala priznanje Srbiji da ide pravim putem. Ovo nam daje šansu. Ovo nije garancija, ali je šansa – rekla je premijerka Srbije Ana Brnabić.
Ona je navela da ovu „pruženu ruku” treba prihvatiti, jer će ono što smo radili i što smo radili doprinijeti boljitku.
– Nećemo tražiti formu umjesto suštine, nećemo tražiti prečice na našem evropskom putu – navela je ona, istakavši da je Srbija prepoznata kao lider u regionu u ovom dokumentu.
Brnabić je navela da će u smislu regionalne saradnje Srbija pomoći svim zemljama u regionu.
– Kada sam pogledala strategiju, posebno mi je privuklo pažnju to da je ona u stvari, u srži prepoznala proširenje kao mehanizam daljeg jačanja i stabilnosti Evropske unije, i da je Balkan veoma važan u svemu tome – istakla je Brnabić.