Jedno od glavnih pitanja koje se ovih dana postavlja u Rusiji jeste da li će poslije „Kremljevskog spiska” uslijediti sankcije ruskim političarima i biznismenima koji su se našli na toj američkoj „crnoj listi”? Kada će se to dogoditi i ko će prvi biti na udaru?
Američka agencija „Blumberg” tvrdi da su ruski oligarsi, bliski predsjedniku Vladimiru Putinu, već počeli da osjećaju prve teškoće i da je taj spisak ozbiljno naštetio njihovoj reputaciji u poslovnim krugovima, kao i da su poslovi nekih od njih sada dovedeni u pitanje.
Govoreći o novim sankcijama Rusiji, američki ministar finansija Stiven Mnučin je izjavio da će one biti uvedene „što prije”, u roku od nekoliko mjeseci, a „možda i za mjesec dana”.
Mišljenja analitičara o tom pitanju su podijeljena. Neki smatraju da je to pitanje dana, drugi – mjeseca. Mnogi vjeruju i da bi prvi udar mogao da uslijedi prije predsjedničkih izbora u Rusiji, zakazanih za 18. mart.
Prve „žrtve” sankcija će, smatraju analitičari, biti biznismeni, pa tek onda ruski zvaničnici. Razloga za to je više. Prvo, cilj je posvađati rusku elitu sa Kremljem, kako bi se među elitom pojavili lobisti ili barem našli simpatizeri liberalnih vrijednosti Zapada. Drugi razlog je taj što su neki biznismeni bliski vlasti, ili finansijski pomažu predizbornu kampanju kandidata.
Ruski analitičar Aleksandar Gusev smatra da sankcije učesnicima „Kremaljskog spiska” neće izostati, ali da će one uslijediti tek poslije predsjedničkih izbora.
„Najverovatnije će dodatne sankcije krupnim biznismenima biti uvedene oko predsjedničkih izbora u Rusiji. Očekujem da će te sankcije protiv grupe ljudi, koji su na ovaj ili onaj način povezani s Kremljom ili su iz bliskog Putinovog okruženja, biti uvedene 19. marta, dan poslije predsjedničkih izbora. Sledeći termin mogao bi da bude otvaranje Svjetskog prvenstva u fudbalu, koje će početi u Rusiji sredinom juna. Takođe, to može da bude i 9. maj, Dan pobjede. Tada se mogu očekivati sankcije protiv jednog dijela ruskih zvaničnika, povezanih s vojnom sferom, odnosno vojnom industrijom itd. Oni mogu da biraju ili su već izabrali dan i čas kada će pokrenuti te mehanizme, ali ja sam siguran da ne treba biti naivan i vjerovati da će „Kremljevski spisak” ostati samo spisak. Amerika će sigurno preduzeti neke mjere”, kaže Gusev.
Imajući u vidu dosadašnju američku praksu, ekspert smatra da će sankcije biti uvođene etapno.
„Mislim da će sankcije uvoditi postepeno. To je omiljeni metod Amerikanaca. Da su htjeli da se zaustave, oni bi se ograničili onim sankcijama koje su bile uvedene u martu 2014. godine, poslije, kako oni to zovu, ’aneksije‘ Krima. Ali mi za ove tri i nešto godine vidimo da se sankcije zvaničnicima i građanima Rusije stalno šire i jačaju. Širi se spisak kompanija, u početku su to bile banke, potom energetska sfera, sada su to strukture vojnoindustrijskog kompleksa itd. Oni polaze od toga da što jače udaraju po Rusiji, to bolje, da što više produžavaju taj period — to bolje”, zaključio je Gusev.
Mnogi se pitaju i kako će Moskva odgovoriti Vašingtonu na ove pritiske. Putin je ranije izjavio da Moskva nije zainteresovana za promjenu odnosa sa Vašingtonom, uzdržaće se od recipročnih mjera nakon objavljivanja spiska i pratiće razvoj situacije. Duma savjetuje preduzetnike da se prestroje i razmotre mogućnosti za razvoj svog poslovanja u Rusiji, gdje se „stvaraju svi neophodni uslovi” za to.
Podsjetimo, na „Kremljevskom spisku”, koje je objavilo američko Ministarstvo finansija, nalazi se 210 imena, 114 političara i 96 biznismena kojima mogu biti uvedene sankcije. Na „crnoj listi” je gotovo cijelo rukovodstvo Rusije, osim predsjednika Vladimira Putina i šefa Centralne banke Rusije Elvire Nabijuline, a na listi su i ruski biznismeni čija se imovina procjenjuje na milijardu i više dolara.
„Putinov spisak” je sastavljen kako bi se Rusija kaznila za navodno miješanje u američke predsjedničke izbore, a autori smatraju da bi trebalo kazniti samo one oligarhe koji sarađuju s Kremljem.
U Vašingtonu kažu da ljudi koji su na najnovijem spisku nisu pod sankcijama i za njih zasad nema nikakvih ograničenja, ali to ne znači da će tako i ostati.
Šef ruske države je ovaj spisak prokomentarisao riječima: „Psi laju, karavani prolaze.”