-Piše: Budo SIMONOVIĆ

U životu Lazara Radanovića i njegove porodice, iseljenika u Australiji, rodom iz Mokrina kod Herceg Novog, nije, ipak, kako bi se moglo zaključiti, sve bilo pjesma i veselje, gusle i radovanje. I njih su, kako je valjda i prirodno kad su u pitnju velike porodice, stizale životne nedaće, tukle životne oluje, kakve mogu naići samo u tuđini i daljini.
Jedan od najtežih trenutaka bio je svakako stravični rasistički pogrom prema doseljenicima iz južne Evrope, prvenstveno Italijanima, Jugoslovenima i Grcima, koji se u njihovoj novoj postojbini, u Zapadnoj Australiji, konkretno u Kalguliju i Bolderu, dogodio 1934. godine, kad su Radanovići velikom srećom izvukli žive glave, ali ostali bez igdje ičega što su do tada bili stekli.
I priču o tome, na osnovu sjećanja Petra Radanovića i dokumentacije iz tog perioda, od zaborava je sačuvao Slobodan Lazović u svojoj knjizi „Naše legende“, objavljenoj na srpskom i engleskom jeziku.
Na Savin dan, u subotu uveče, 27. januara 1934. godine (pogodilo se da je to bio i veliki državni praznik Australije), u jednom privatnom hotelu u Kalguliju, koji je držao Italijan Klaudio Mataboni, došlo je do incidenta. Među gostima hotela, pretežno umornim i odmora i opuštanja željnim rudarima, kao gost se našao i sportista Džordž Edvard Jordan, tada poznati igrač ragbija u Australiji. Kako je očigledno bio već malo više popio,u želji da ga poštedi, jedan od konobara, takođe Italijan, odbio je da mu donese još pića. Nastala je mučna prepirka između pripitog Jordana i konobara, da bi vlasnik hotela na kraju Jordana izbacio iz lokala.
On se, međutim, pojavio na vratima hotela i sjutradan, ali su ga ponovo izbacili i nijesu mu dozvolili ni da uđe. Uvrijeđen, on kao poznati sportista i iskusni, uvaženi član mjesnog vatrogasnog društva, nije mogao da pretrpi takvo poniženje pa je pozvao vlasnika hotela Matabonia da izađe napolje da se obračunaju. Prkosni Italijan je izašao i u jednom trenutku u čarki do koje je došlo, odgurnuo je nasrtljivog Australijanca. On je pao i glavom udario u ivicu trotora. Došlo je do loma baze lobanje i on je sledećeg dana izdahnuo.
Bila je to varnica koja je raspirila požar mržnje i netrpeljivosti domicilnih Australijanaca, odnosno useljenika engleskog porijekla prema novodošlicama iz južne Evrope, koje su od prvog dana gledali poprijeko zbog njihove radišnosti, snalažljivosti i upornosti. Počeli su glasno i sa sve više netrpeljivosti i pakosti da postavljaju pitanje: kako to da jedan Australijanac, uz to i vrstan sportista i ugledan građanin, ne može da dobije piće u kafani samo zato što je gazda kafane Italijan?!
Konačno, pokazalo se da je taj, u suštini bezazleni spor sa nehotičnim tragičnim ishodom, bio upaljač za nečuvene rasističke nerede, pogrom nad južnoevropejcima sa krvavim i u materijalnom pogledu nemjerljivim posledicama. Da se tražio samo valjan povod pa da eskalira i eksplodira nagomilana zavidnost i ljubomora prema doseljenicima iz južnog dijela Evrope, da se prema njima povede mali „krstaški rat“ i jednom zavazda sa njima završe, kako bi se oslobodila njihova radna mjesta za njihove nezaposlene sunarodnnike.
– Da bi se sve to razumjelo, mora se naglasiti da je to bilo vrijeme velike svjetske depresije i da je vladala velika nezaposlenost, čak i u rudnicima u Kalguli-Bulderu, u kojima su većinom bili zaposleni useljenici iz južne Evrope – kaže Slobodan Lazović.
Sjutra: (ZA ČAS JE PLANULO CIJELO NASELjE)

Nijesu brinuli za sjutrašnji dan

Za razliku od domicilnih Australijanaca koji su u to vrijeme živjeli od danas do sjutra, pod geslom: danas popij, a sjutra, ko zna, možda te čeka otkaz i socijalno, ljudi sa ovih prostora koje je muka dotjerala čak u Australiju, vrijedno i prilježno su radili i gledali da uštede svaki cenat kako bi pomogli sebi, ali i svojima u starom kraju – objašnjava Slobodan Lazović.
– Bili su uglavnom dobri radnici i nijesu zazirali od bilo kojeg posla koji im je ponuđen i koji je donosio neku zaradu, pa su se poslodavci stoga više opredjljivali za njih, nego za domaće radnike, što je, naravno, kod ovih drugih izazivalo ljubomoru, zavist i mržnju.