Vrhovni sud Crne Gore donio je pravni stav po kojem je osnovnim i Višem sudu naloženo da više ne mogu donositi presude kojima se vojnim penzionerima penzije uvećavaju na osnovu takozvanog „crnogorskog dodataka” koji je isplaćivan pripadnicima Vojske (Savezne Republike Jugoslavije, Srbije i Crne Gore i Crne Gore) koji su obavljali službu na teritoriji naše države od maja 2000. do oktobra 2005. godine i koji je bio sastavni dio plate i samim tim oporezivan. Kako saznajemo, sudovi su dosad donijeli oko 150 presuda u korist vojnih penzionera koji su tražili da im se u obračun za penziju uvrsti i „crnogorski dodatak”. Samim tim penzije su im uvećane u zavisnosti od toga koji su čin imali i kolika im je bila plata.
Vojni veterani nijesu bili raspoloženi da javno komentarišu ovakav potez Vrhovnog suda, na čijem je čelu Vesna Medenica, tim prije što, kako kažu, nijesu očekivali da se „dekretom mijenja sudska praksa i da se desetine i stotine ljudi dovode u neravnopravan položaj”. Oni sumnjaju da je u cijelu priču prste uplela Vlada, što je nedopustivo jer su izvršna i sudska vlast razdvojene, kako bi smanjili izdvajanja za penzije na štetu velikog broja građana koji su mladost ostavili štiteći državu.
Nakon što je Vrhovni sud donio pravni stav, pravni zastupnici vojnih penzionera počeli su da povlače tužbe jer je sada izvjesno da će izgubiti spor, pa ne žele da se izlažu troškovima. Veliki broj njih ne može da plati ni žalbu kod Ustavnog suda ili predstavku sudu u Strazburu, jer za to treba izdvojiti više stotina eura.
Predsjednik Udruženja vojnih penzionera Pavle Bandović kazao je za „Dan” da je upoznat sa stavom Vrhovnog suda, te da se sudske odluke moraju poštovati. On navodi da je „crnogorski dodatak” priman pet godina, ali da se više tretirao kao socijalna pomoć zbog razlike u standardu u Srbiji i Crnoj Gori.
Vrhovni sud u pravnom stavu navodi da isplaćena naknada pripadnicima Vojske SRJ i SCG koji su obavljali službu na teritoriji Crne Gore u periodu od maja 2000. do oktobra 2005. godine, za uvećane troškove života, nije činila sastavni elemenat plate, naknada i drugih ličnih primanja ovih lica i, po tada važećim propisima, nije činila zakonsku osnovicu za obračun i uplatu doprinosa za obavezno penzijsko i invalidsko osiguranje.
– Pravo na tzv. „crnogorski dodatak” predmet je Pravilnika o naknadi putnih i drugih troškova u Vojsci Jugoslavije iz 1993. godine. Ono predstavlja naknadu zbog uvećanih troškova života profesionalnom vojniku i civilnom licu u Vojsci, čije mjesto službovanja je na teritoriji Crne Gore, utvrđeno članom 26 a Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o naknadi putnih i drugih troškova u Vojsci Jugoslavije. Odredba pravilnika kojom je priznata prethodno navedena naknada brisana je Pravilnikom o izmjeni Pravilnika o naknadi putnih i drugih troškova u Vojsci Srbije i Crne Gore. Dakle, iz prethodno navedenog zaključuje se da je u pitanju naknada koja je karaktera putnih i drugih troškova u vezi sa vršenjem vojne službe, a koja je regulisana posebnim aktom – pravilnikom, za čije donošenje je zakonom ovlašćen savezni ministar za odbranu. Međutim, plata profesionalnih vojnika i civilnih lica na službi u vojsci regulisana je okvirno Zakonom o Vojsci, a detaljnije Uredbom Savezne vlade SRJ o platama i drugim novčanim primanjima – navodi se u obrazloženju pravnog stava.
M.S.

Osnovicu ne čine sva oporeziva primanja

Vrhovni sud, između ostalog, navodi da se obaveza plaćanja zakonskih doprinosa za obavezno penzijsko i invalidsko osiguranje za civilna lica na službi u vojsci, u relevantnom periodu vezuje za zakonsku osnovicu koju čine zarada, naknada zarade i primanja koja ulaze u zaradu i naknadu zarade u skladu sa zakonom i Opštim kolektivnim ugovorom, a zakonsku osnovicu ne čine sva oporeziva primanja zaposlenog.
– Znači, isplaćeni iznos na ime „crnogorskog dodatka” profesionalnim vojnicima i civilnim licima u vojsci koji su službu obavljali na teritoriji Crne Gore, karaktera je uvećanih troškova utvrđenih posebnim pravilnikom kojeg je donio savezni ministar odbrane i ne spadaju u druga lična primanja i naknade, koje su potpadale pod obavezu obračuna i uplate doprinosa na penzijsko i invalidsko osiguranje – navodi se u stavu.