Vlada godinama ne ispunjava planove kada je u pitanju reforma državnih finansija. Iako su nadležni planirali da do prošle godine obuče 35 službenika za planiranje i praćenje rashoda, u skladu sa principima programskog budžetiranja, dosad nijedan službenik nije obučen. To se može vidjeti u godišnjem izvještaju Programa reforme upravljanja javnim finansijama u 2018. Nijedan takav službenik nije obučen ni u 2017. godini, kad je planirana obuka njih 25. Gotovo identična je situacija i sa službenicima obučenim za srednjoročno planiranje bazirano na principu od „vrha ka dnu”, kojih je u 2017. planirano 52, a u 2018. godini 35. Međutim, nijedan takav službenik u tim godinama nije obučen.
– Indikator učinka koji se odnosi na broj službenika obučenih u skladu sa principima programskog budžetiranja nije ispunjen. Imajući u vidu da je ostvarivanje navedenog rezultata dominantno uslovljeno realizacijom prethodno navedenog IPA projekata, tokom 2018. godine se radilo prevashodno na pripremnim aktivnostima i analiziranjem stanja dok se ispunjenost očekuje tokom narednog perioda, imajući u vidu intenziviranje aktivnosti na ovom projektu i ekspertsku podršku – navodi se kao objašnjenje pokazatelja u godišnjem izvještaju Ministarstva finansija, na čijem je čelu ministar
Darko Radunović.
Navode i da će u narednom periodu poseban akcenat biti stavljen na realizaciji obuka, kako zaposlenih u Ministarstvu finansija, tako i zaposlenih u instituicijama korisnicima budžeta.
– Obuke će se odnositi na unapređenje višegodišnjeg planiranja, programsko budžetiranje, revidiranje programske strukture, definisanje aktivnosti i indikatora učinka i sl., organizujući navedene obuke za ekspertski, ali takođe i rukovodeći nivo kadra – piše u izvještaju.
Navode i da je u cilju transparentnijeg prikazivanja srednjoročnog budžetskog okvira u Crnoj Gori, dopunama Zakona o budžetu i fiskalnoj odgovornosti, usvojenim u avgustu 2018. godine, definisano da procjena primitaka i izdataka iskazanih po ekonomskoj klasifikaciji, sadrži maksimalan nivo budžetske potrošnje, koji je obavezujući za Zakon o budžetu države za prvu godinu, a indikativan za drugu i treću fiskalnu godinu, sa početkom primjene od 2020. godine.
– Ipak, glavni elementi programskog budžeta i dalje nijesu u potpunosti razvijeni, a koji se odnose na opis programa, aktivnosti, ciljeve, kao i indikatore učinka. S tim u vezi, kroz projekat „Unapređenje budžetskog sistema, srednjoročnog budžetskog okvira i interne finansijske kontrole” čija je implementacija otpočela u decembru 2018. godine, intenzivirane su aktivnosti na razvoju ostalih elemenata programskog budžeta, te se u narednom periodu očekuje ispunjenost ciljanih vrijednosti – zaključuje se, između ostalog, u izvještaju.
Vl.O.
Pregovori o budžetu međunarodna praksaU godišnjem izvještaju za 2018. „Program reforme upravljanja javnim finansijama” piše između ostalog da indikator učinka, koji se odnosi na sveobuhvatnost budžetskih zahtjeva, ispunjava ciljnu vrijednost.
– Međutim, budžetski zahtjevi dobijeni u formatu koje propisuje Ministarstvo finansija u budžetskom cirkularu ne odražava pravu sliku sveobuhvatnosti i često mogu biti različitog kvaliteta. Budžetski korisnici obrazloženja o zahtjevanim sredstvima dostavljaju u vord formatu, što je svakako sastavni dio zahtjeva za budžetskim sredstvima, i svakako se uzima u obzir prilikom planiranja budžeta. Takođe, u sklopu procesa pripreme i planiranja godišnjeg Zakona o budžetu, Ministarstvo finansija organizuje sastanke i obavlja konsultacije sa potrošačkim jedinicama, takozvane pregovore o budžetu, što je opšteprihvaćena međunarodna praksa, a koji se organizuju kako bi se obezbijedile dodatne informacije u cilju koncipiranja što realnijeg finansijskog plana za narednu godinu, a shodno fiskalnim kapacitetima – piše u izvještaju. Ističu da na taj način ministarstvo dobija dodatne informacije od potrošačkih jedinica.
– To koristi prilikom razmatranja zahtjeva u cjelini, čime je vrijednost indikatora, posmatrano u ukupnom na zadovoljavajućem nivou – piše u dokumentu Ministarstva finansija.