ZAGREB - Hrvatska priprema zakon o lustraciji, a na nacrtu tog akta rade „blajbergovci”, uz političku podršku potpredsjednika Sabora i predsjednika desne HSP-a AS Ivana Tepeša i proteklih dana često spominjanog ministra kulture Zlatka Hasanbegovića, čiju smjenu traže brojna udruženja iz oblasti kulture i ugledni pojedinci.
Opozicija, međutim, smatra da se sa lustracijom zakasnilo.
Za sada je to sve što se zna o projektu koji je još u proljeće prošle godine, u sklopu predizbornih obećanja, najavio predsjednik HDZ-a i potpredsjednik hrvatske vlade Tomislav Karamarko, piše zagrebački Jutarnji list.
Ko bi sprovodio lustraciju, na osnovu kojih dokaza, kao i koji bi se kriterijumi uzeli u obzir za lustriranje, te koje bi bile posledice tog postupka samo su neka od pitanja na koja niko ne daje odgovor.
„Lustracija nije naša izmišljotina, ona postoji u evropskoj praksi i na tom tragu i mi treba da je sprovedemo. Zločin NDH i oni koji su ih činili su procesuirani. Imali smo Domovinski rat, a zločini koji su se dogodili tokom odbrane takođe su procesuirani. Možemo govoriti o Gruborima, Lori, pa do Haškog suda kao vrhunca optužbi od kojih su se naši generali Mladen Markač i Ante Gotovina uspješno odbrani”, smatra Tepeš.
Tvrdi da niko nije odgovarao za događaje od maja 1945, za Blajburg, Tezno, Križni put, da niko nije procesuiran za Goli otok, za ubistva hrvatskih emigranata – od porodice Ševo pa nadalje.
„U zatvoru se završavalo zbog pjevanja „Vile Velebita” i ružnih riječi o Titu, a niko zbog toga nije odgovarao”, kaže Tepeš.
S druge strane, opozicioni blok okupljen oko SDP-a smatra da je pitanje lustracije nepotrebno i da samo pokazuje da ova vlada nema ozbiljan program za vođenje države.
Funkcioner SDP-a Peđa Grbin kaže da treba biti jasan, a to znači da je stav Evropskog suda za ljudska prava, svako ko se ogriješio o ljudska prava i činio zločine za to mora da odgovara. To, međutim, dodao je, uvijek mora biti utvrđeno u sudskom postupku za svaku osobu pojedinačno.
„U protivnom nešto što ima opravdanje, a lustracija bi bila opravdana da je na vrijeme sprovedena, postaje samo po sebi nepravda”, ističe Grbin.
On dodaje da je promašaj tražiti uzor u češkom modelu, što inače najavljuje ministar Hasanbegović, jer, kako objašnjava ta država je izašla iz komunizma i sprovela tranziciju u bitno drugačijim uslovima u odnosu na Hrvatsku.
Grbin je zapitao, s obzirom na to da je Hrvatska zakasnila s lustacijom, šta bi to značilo za ponašanje pojedinaca tokom devedesetih u samostalnoj Hrvatskoj.
„Ako idemo u lustraciju, treba li njome obuhvatiti i ljude koji su prisluškivali i uhodili Vladu Gotovca, Dražena Budišu, koji su odgovorni za prisluškivanja čitavih novinskih redakcija, koji su stvarali dosijee novinara i opozicionih političara, koji su kroz medije osnovane upravo u tu svrhu u drugoj polovini devedesetih plasirali obavještajne konstrukcije i podvale režirane u djelovima obavještajnog aparata, a sve u svrhu političkog obračuna između pojedinih struja u HDZ-u”, naveo je Grbin.
(Tanjug)